Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

Prozirnost vode omogućuje Sunčevoj svjetlosti da dobro prolazi kroz vodu. Povećanjem dubine vode, količina svjetlosti se smanjuje. Prozirnost vode ovisi o čistoći i dubini do koje svjetlost prodire. Prozirnost vode omogućuje rast i razvoj biljaka i algi u vodi, kojima je svjetlost potrebna za stvaranje kisika i hrane.

Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.

Voda je dobro otapalo. U vodi se otapaju različite mineralne tvari i plinovi, primjerice kisik, kojeg živa bića u vodi koriste za disanje. Plinovi se bolje otapaju u vodi što je temperatura vode niža. Na primjer, u hladnim vodama žive organizmi koji trebaju više kisika za život.

Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.

Morska voda je tvrda voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Mineralna voda je također tvrda voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda i kišnica.

Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.

Površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Privlačenje susjednih čestica vode jače je od privlačenja između čestica zraka i vode te zato nastaje površinska napetost vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.

Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak. Najmanje prostore među česticama imaju čvrste tvari, nešto veće prostore imaju tekuće tvari, a najveće plinovite tvari.

Sve su prirodne vode smjese tvari jer sadrže otopljene tvari. Na primjer, u morskoj je vodi otopljena morska sol, a u kopnenoj vodi vapnenac. Vode se razlikuju po udjelu otopljenih mineralnih tvari te se mogu podijeliti na meke i tvrde vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari, primjerice morska voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda.

Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka je voda, primjerice, destilirana voda.

Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

Zamrzavanjem vode nastaje led, koji zauzima veći volumen od tekuće vode. Na primjer, zamrznemo li staklenu bocu napunjenu vodom do vrha, boca će puknuti jer se led širi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode.

Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

Voda može prelaziti iz jednog u drugo agregacijsko stanje. Promjena agregacijskog stanja vode ovisi o vanjskim uvjetima, na primjer, o temperaturi. Primjerice, isparavanje je proces prelaska tekuće vode u vodenu paru. Zagrijavanjem se česticama vode mijenja energija, gibaju se brže i prelaze u plinovito agregacijsko stanje.

U različitim agregacijskim stanjima, prostor između čestica različite je veličine. Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak. Najmanje prostore među česticama imaju čvrste tvari, nešto veće prostore imaju tekuće tvari, a najveće plinovite tvari.

Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.

Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka je voda, primjerice, destilirana voda.

Isparavanje je proces prelaska tekuće vode u vodenu paru. Zagrijavanjem se česticama vode mijenja energija, gibaju se brže i prelaze u plinovito agregacijsko stanje. Primjerice, u prirodi voda isparava zbog Sunčeve topline te prelazi u plinovito agregacijsko stanje.

Led je voda u čvrstom agregacijskom stanju. Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Kopnene su vode mekše od morske vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.

Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

Slatka voda sadrži manje otopljenih tvari. Slatke (kopnene) vode su potoci, jezera, rijeke, lokve, bare i močvare, a slane su vode mora i oceani. Sve prirodne vode, i kopnene vode i morska voda, sadrže otopljene tvari te se ubrajaju u smjese tvari, odnosno otopine.

Površinska napetost vode nastaje jer je privlačenje među česticama vode veće od privlačenja čestica vode i zraka. Na primjer, površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.

Slana voda sadrži više otopljenih tvari. Slatke (kopnene) vode su potoci, jezera, rijeke, lokve, bare i močvare, a slane su vode mora i oceani. Sve prirodne vode, i kopnene vode i morska voda, sadrže otopljene tvari te se ubrajaju u smjese tvari, odnosno otopine.

Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.