Disanje životinja - Kwizard

Kwiz učenje

0/20

Kwizaj

Morski sisavci dišu ________.

Posebnim sustavom cijevi

Primitivnim plućima

Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.

_______ pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

Većina organizama

Samo mali dio organizama

Većina organizama prilikom disanja iskorištava kisik i oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.

Kako dišu gujavice?

Gujavice dišu preko kože. Disanje se isto bazira na difuziji plinova samo što ovdje plinovi difundiraju preko tanke kože. Koža za disanje mora biti vlažna, stoga ima veliki broj kožnih žlijezda koje proizvode sluz što pomaže kod difuzije kisika.

Uzdušnice nisu __________.

Namijenjene disanju u vodi

Prisutne kod pauka

Stalno otvorene

Mreža cjevčica

Uzdušnice su sustav cijevi kojima dišu kukci. Uzdušnice su građene od bjelančevine hitina i stalno su otvorene. Zrak s kisikom ulazi u tijelo otvorima (odušcima)i cjevčicama se prenosi do svih stanica u tijelu.

Spužve dišu _____?

Površinom tijela

Spužve i žarnjaci su jednostavni organizmi koji dišu površinom tijela, a disanje se odvija u svim stanicama. Nemaju posebnih respiratornih struktura. Voda u tijelo ulazi kroz male otvore (pore) i cirkulira unutarnjim šupljinama, a kisik difundira izravno u stanice.

Kako dišu kukci:

Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.

Koja životinja nikada ne diše vanjskim škrgama?

Čovječja ribica

Brojni vodeni organizmi dišu škrgama. Škrge se mogu nalaziti unutar tijela (kod riba) ili mogu biti izvan tijela. Ako su izvan tijela nazivamo ih vanjske škrge. Vanjskim škrgama dišu brojne ličinke kukaca (npr vretenca) i ličinke vodozemaca.

Praživotinje dišu ________.

Cijelom površinom stanice

Preko dišnih kanala

Unutarnjim membranama stanice

Jednostanične praživotinje većinom žive u vodenim staništima. Izmjena plinova se vrši čitavom površinom membrane procesom difuzije.

Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:

Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima bez kisika su ___ organizmi.

Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.

Kako dišu ribe?

Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.

Što se nastavlja na pluća ptica?

Zračne vrećice

Pluća ptica se najviše razlikuju i imaju zračne vrećice. Zračne vrećice su sustav vrećica kod ptica, koje se nadovezuju na pluća. Zračne vrećice uzlaze u duge kosti i kada su napuhnute služe kao spremište zraka i olakšavaju pticu što pomaže prilikom letenja.

Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:

Trepetljikavih stanica

Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.

Zašto neke životinje trebaju manje kisika?

Drugačiji procesi

Drugačija aktivnost i metabolizam

Drugačija iskoristivost kisika

Drugačiji okoliš

Potreba životinja za kisikom ovisi metaboličkoj potrebi same životinje. Npr. životinje koje su jako aktivne će imati viši metabolizam te će trebati više energije, a samim time i više kisika kako bi se ta energija mogla osloboditi. Ovo su često toplokrvne životinje (sisavci i ptice), a toplokrvnost i održavanje temperature tijela troši jako puno energije.

Na koji način dišu nametnici (npr. trihina) koji žive unutar tijela drugih životinja?

Plućnim disanjem

Škržnim disanjem

Oslobađanje energije iz hranjivih tvari u okolišu bez kisika je moguće procesom anaerobnog disanja. Ovakav način disanja postoji kod nametnika - primjerice kod zavojite trihine koja živu u mišićima drugih životinje (ovdje nema kisika).

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

Uzdušnice i koža

Škrge i pluća

Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.

Kopneni puževi dišu _________.

Zračnim vrećicama

Modificiranim škrgama

Kopneni puževi za razliku od vodenih dišu pomoću pluća, Njihova pluća nisu ista poput pluća kralježnjak, već ulogu pluća preuzima prokrvljeni plašt.

Ptice imaju _____ potrebu za kisikom.

Ptice također dišu plućima, a zbog leta imaju veliku potrebu za kisikom pa su im pluća velika i razvijena. Uz pluća imaju i sustav zračnih vrećica koje ulaze u velike kosti i među organ, a služe kao spremište zraka i olakšavaju tijelo ptice. Kod disanja zrak putuje samo u jednom smjeru kroz pluća što dozvoljava bolju iskoristivost kisika iz zraka.

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

Ovi organizmi dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori

Igraj još

1/20

Morski sisavci dišu ________.

B

Plućima

Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.

2/20

_______ pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

A

Većina organizama

Većina organizama prilikom disanja iskorištava kisik i oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.

3/20

Kako dišu gujavice?

C

Kožom

Gujavice dišu preko kože. Disanje se isto bazira na difuziji plinova samo što ovdje plinovi difundiraju preko tanke kože. Koža za disanje mora biti vlažna, stoga ima veliki broj kožnih žlijezda koje proizvode sluz što pomaže kod difuzije kisika.

4/20

Uzdušnice nisu __________.

A

Namijenjene disanju u vodi

Uzdušnice su sustav cijevi kojima dišu kukci. Uzdušnice su građene od bjelančevine hitina i stalno su otvorene. Zrak s kisikom ulazi u tijelo otvorima (odušcima)i cjevčicama se prenosi do svih stanica u tijelu.

5/20

Spužve dišu _____?

B

Površinom tijela

Spužve i žarnjaci su jednostavni organizmi koji dišu površinom tijela, a disanje se odvija u svim stanicama. Nemaju posebnih respiratornih struktura. Voda u tijelo ulazi kroz male otvore (pore) i cirkulira unutarnjim šupljinama, a kisik difundira izravno u stanice.

6/20

Kako dišu kukci:

D

Uzdušnicama

Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.

7/20

Koja životinja nikada ne diše vanjskim škrgama?

C

Raža

Brojni vodeni organizmi dišu škrgama. Škrge se mogu nalaziti unutar tijela (kod riba) ili mogu biti izvan tijela. Ako su izvan tijela nazivamo ih vanjske škrge. Vanjskim škrgama dišu brojne ličinke kukaca (npr vretenca) i ličinke vodozemaca.

8/20

Praživotinje dišu ________.

B

Cijelom površinom stanice

Jednostanične praživotinje većinom žive u vodenim staništima. Izmjena plinova se vrši čitavom površinom membrane procesom difuzije.

9/20

Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:

B

Škrga

Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.

10/20

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima bez kisika su ___ organizmi.

C

Anaerobni

Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.

11/20

Kako dišu ribe?

A

Škrgama

Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.

12/20

Što se nastavlja na pluća ptica?

A

Zračne vrećice

Pluća ptica se najviše razlikuju i imaju zračne vrećice. Zračne vrećice su sustav vrećica kod ptica, koje se nadovezuju na pluća. Zračne vrećice uzlaze u duge kosti i kada su napuhnute služe kao spremište zraka i olakšavaju pticu što pomaže prilikom letenja.

13/20

Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:

C

Pluća

Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.

14/20

Zašto neke životinje trebaju manje kisika?

B

Drugačija aktivnost i metabolizam

Potreba životinja za kisikom ovisi metaboličkoj potrebi same životinje. Npr. životinje koje su jako aktivne će imati viši metabolizam te će trebati više energije, a samim time i više kisika kako bi se ta energija mogla osloboditi. Ovo su često toplokrvne životinje (sisavci i ptice), a toplokrvnost i održavanje temperature tijela troši jako puno energije.

15/20

Na koji način dišu nametnici (npr. trihina) koji žive unutar tijela drugih životinja?

A

Anaerobno

Oslobađanje energije iz hranjivih tvari u okolišu bez kisika je moguće procesom anaerobnog disanja. Ovakav način disanja postoji kod nametnika - primjerice kod zavojite trihine koja živu u mišićima drugih životinje (ovdje nema kisika).

16/20

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

D

Vodozemci

Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.

17/20

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

A

Koža i pluća

Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.

18/20

Kopneni puževi dišu _________.

D

Plućima

Kopneni puževi za razliku od vodenih dišu pomoću pluća, Njihova pluća nisu ista poput pluća kralježnjak, već ulogu pluća preuzima prokrvljeni plašt.

19/20

Ptice imaju _____ potrebu za kisikom.

D

Veliku

Ptice također dišu plućima, a zbog leta imaju veliku potrebu za kisikom pa su im pluća velika i razvijena. Uz pluća imaju i sustav zračnih vrećica koje ulaze u velike kosti i među organ, a služe kao spremište zraka i olakšavaju tijelo ptice. Kod disanja zrak putuje samo u jednom smjeru kroz pluća što dozvoljava bolju iskoristivost kisika iz zraka.

20/20

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

B

Škrgama

Ovi organizmi dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.