Kwiz učenje

0/20
Pojašnjenje

Morski sisavci dišu ________.

Pojašnjenje
Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.
Pojašnjenje

_______ pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

Pojašnjenje
Većina organizama prilikom disanja iskorištava kisik i oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.
Pojašnjenje

Kako dišu gujavice?

Pojašnjenje
Gujavice dišu preko kože. Disanje se isto bazira na difuziji plinova samo što ovdje plinovi difundiraju preko tanke kože. Koža za disanje mora biti vlažna, stoga ima veliki broj kožnih žlijezda koje proizvode sluz što pomaže kod difuzije kisika.
Pojašnjenje

Uzdušnice nisu __________.

Pojašnjenje
Uzdušnice su sustav cijevi kojima dišu kukci. Uzdušnice su građene od bjelančevine hitina i stalno su otvorene. Zrak s kisikom ulazi u tijelo otvorima (odušcima)i cjevčicama se prenosi do svih stanica u tijelu.
Pojašnjenje

Spužve dišu _____?

Pojašnjenje
Spužve i žarnjaci su jednostavni organizmi koji dišu površinom tijela, a disanje se odvija u svim stanicama. Nemaju posebnih respiratornih struktura. Voda u tijelo ulazi kroz male otvore (pore) i cirkulira unutarnjim šupljinama, a kisik difundira izravno u stanice.
Pojašnjenje

Kako dišu kukci:

Pojašnjenje
Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.
Pojašnjenje

Koja životinja nikada ne diše vanjskim škrgama?

Pojašnjenje
Brojni vodeni organizmi dišu škrgama. Škrge se mogu nalaziti unutar tijela (kod riba) ili mogu biti izvan tijela. Ako su izvan tijela nazivamo ih vanjske škrge. Vanjskim škrgama dišu brojne ličinke kukaca (npr vretenca) i ličinke vodozemaca.
Pojašnjenje

Praživotinje dišu ________.

Pojašnjenje
Jednostanične praživotinje većinom žive u vodenim staništima. Izmjena plinova se vrši čitavom površinom membrane procesom difuzije.
Pojašnjenje

Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:

Pojašnjenje
Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.
Pojašnjenje

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima bez kisika su ___ organizmi.

Pojašnjenje
Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.
Pojašnjenje

Kako dišu ribe?

Pojašnjenje
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.
Pojašnjenje

Što se nastavlja na pluća ptica?

Pojašnjenje
Pluća ptica se najviše razlikuju i imaju zračne vrećice. Zračne vrećice su sustav vrećica kod ptica, koje se nadovezuju na pluća. Zračne vrećice uzlaze u duge kosti i kada su napuhnute služe kao spremište zraka i olakšavaju pticu što pomaže prilikom letenja.
Pojašnjenje

Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:

Pojašnjenje
Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.
Pojašnjenje

Zašto neke životinje trebaju manje kisika?

Pojašnjenje
Potreba životinja za kisikom ovisi metaboličkoj potrebi same životinje. Npr. životinje koje su jako aktivne će imati viši metabolizam te će trebati više energije, a samim time i više kisika kako bi se ta energija mogla osloboditi. Ovo su često toplokrvne životinje (sisavci i ptice), a toplokrvnost i održavanje temperature tijela troši jako puno energije.
Pojašnjenje

Na koji način dišu nametnici (npr. trihina) koji žive unutar tijela drugih životinja?

Pojašnjenje
Oslobađanje energije iz hranjivih tvari u okolišu bez kisika je moguće procesom anaerobnog disanja. Ovakav način disanja postoji kod nametnika - primjerice kod zavojite trihine koja živu u mišićima drugih životinje (ovdje nema kisika).
Pojašnjenje

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

Pojašnjenje
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.
Pojašnjenje

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

Pojašnjenje
Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.
Pojašnjenje

Kopneni puževi dišu _________.

Pojašnjenje
Kopneni puževi za razliku od vodenih dišu pomoću pluća, Njihova pluća nisu ista poput pluća kralježnjak, već ulogu pluća preuzima prokrvljeni plašt.
Pojašnjenje

Ptice imaju _____ potrebu za kisikom.

Pojašnjenje
Ptice također dišu plućima, a zbog leta imaju veliku potrebu za kisikom pa su im pluća velika i razvijena. Uz pluća imaju i sustav zračnih vrećica koje ulaze u velike kosti i među organ, a služe kao spremište zraka i olakšavaju tijelo ptice. Kod disanja zrak putuje samo u jednom smjeru kroz pluća što dozvoljava bolju iskoristivost kisika iz zraka.
Pojašnjenje

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

Pojašnjenje
Ovi organizmi dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori

1/20

Morski sisavci dišu ________.

B
Plućima
Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.

2/20

_______ pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

A
Većina organizama
Većina organizama prilikom disanja iskorištava kisik i oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.

3/20

Kako dišu gujavice?

C
Kožom
Gujavice dišu preko kože. Disanje se isto bazira na difuziji plinova samo što ovdje plinovi difundiraju preko tanke kože. Koža za disanje mora biti vlažna, stoga ima veliki broj kožnih žlijezda koje proizvode sluz što pomaže kod difuzije kisika.

4/20

Uzdušnice nisu __________.

A
Namijenjene disanju u vodi
Uzdušnice su sustav cijevi kojima dišu kukci. Uzdušnice su građene od bjelančevine hitina i stalno su otvorene. Zrak s kisikom ulazi u tijelo otvorima (odušcima)i cjevčicama se prenosi do svih stanica u tijelu.

5/20

Spužve dišu _____?

B
Površinom tijela
Spužve i žarnjaci su jednostavni organizmi koji dišu površinom tijela, a disanje se odvija u svim stanicama. Nemaju posebnih respiratornih struktura. Voda u tijelo ulazi kroz male otvore (pore) i cirkulira unutarnjim šupljinama, a kisik difundira izravno u stanice.

6/20

Kako dišu kukci:

D
Uzdušnicama
Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.

7/20

Koja životinja nikada ne diše vanjskim škrgama?

C
Raža
Brojni vodeni organizmi dišu škrgama. Škrge se mogu nalaziti unutar tijela (kod riba) ili mogu biti izvan tijela. Ako su izvan tijela nazivamo ih vanjske škrge. Vanjskim škrgama dišu brojne ličinke kukaca (npr vretenca) i ličinke vodozemaca.

8/20

Praživotinje dišu ________.

B
Cijelom površinom stanice
Jednostanične praživotinje većinom žive u vodenim staništima. Izmjena plinova se vrši čitavom površinom membrane procesom difuzije.

9/20

Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:

B
Škrga
Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.

10/20

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima bez kisika su ___ organizmi.

C
Anaerobni
Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.

11/20

Kako dišu ribe?

A
Škrgama
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.

12/20

Što se nastavlja na pluća ptica?

A
Zračne vrećice
Pluća ptica se najviše razlikuju i imaju zračne vrećice. Zračne vrećice su sustav vrećica kod ptica, koje se nadovezuju na pluća. Zračne vrećice uzlaze u duge kosti i kada su napuhnute služe kao spremište zraka i olakšavaju pticu što pomaže prilikom letenja.

13/20

Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:

C
Pluća
Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.

14/20

Zašto neke životinje trebaju manje kisika?

B
Drugačija aktivnost i metabolizam
Potreba životinja za kisikom ovisi metaboličkoj potrebi same životinje. Npr. životinje koje su jako aktivne će imati viši metabolizam te će trebati više energije, a samim time i više kisika kako bi se ta energija mogla osloboditi. Ovo su često toplokrvne životinje (sisavci i ptice), a toplokrvnost i održavanje temperature tijela troši jako puno energije.

15/20

Na koji način dišu nametnici (npr. trihina) koji žive unutar tijela drugih životinja?

A
Anaerobno
Oslobađanje energije iz hranjivih tvari u okolišu bez kisika je moguće procesom anaerobnog disanja. Ovakav način disanja postoji kod nametnika - primjerice kod zavojite trihine koja živu u mišićima drugih životinje (ovdje nema kisika).

16/20

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

D
Vodozemci
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.

17/20

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

A
Koža i pluća
Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.

18/20

Kopneni puževi dišu _________.

D
Plućima
Kopneni puževi za razliku od vodenih dišu pomoću pluća, Njihova pluća nisu ista poput pluća kralježnjak, već ulogu pluća preuzima prokrvljeni plašt.

19/20

Ptice imaju _____ potrebu za kisikom.

D
Veliku
Ptice također dišu plućima, a zbog leta imaju veliku potrebu za kisikom pa su im pluća velika i razvijena. Uz pluća imaju i sustav zračnih vrećica koje ulaze u velike kosti i među organ, a služe kao spremište zraka i olakšavaju tijelo ptice. Kod disanja zrak putuje samo u jednom smjeru kroz pluća što dozvoljava bolju iskoristivost kisika iz zraka.

20/20

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

B
Škrgama
Ovi organizmi dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje