Stanovništvo i naseljenost Amerike

Dolazak prastanovnika Amerike

U vrijeme posljednjeg ledenog doba dio Beringova prolaza je bio zaleđen. To su iskoristili stanovnici Azije koji su emigrirali prema Sjevernoj Americi noseći sa sobom životinje, biljke,... To su zapravo bili prastanovnici Sjeverne Amerike, a Europljani su se tek počeli doseljavati nakon otkrića 1492. godine.

Današnji potomci prvih doseljenika u Americi

Današnji potomci prvih doseljenika iz Azije koji su došli u Sjevernu Ameriku su Indijanci, Inuiti i Aleuti.

Najgušće naseljena područja Amerike u prošlosti

Prostori visoravni u prošlosti su bili najgušće naseljena područja. Ondje su se razvile i neke velike civilizacije kao što su Maje, Inke i Asteci.

Zlatna groznica

Zlatna groznica je razdoblje u drugoj polovici 19. stoljeća kada je na zapadu Sjeverne Amerike otkriveno zlato. Zbog toga je došlo do snažnih imigracije u Sjevernu Ameriku.

Afroamerikanci

Afroamerikanci su današnji potomci useljenika iz Afrike koji su tijekom 17. i 18. stoljeća dovedeni u Sjevernu Ameriku. Stanovništvo iz Afrike u to doba u Sjevernu Ameriku dovođeno je kao jeftina radna snaga ili kao robovi.

Problem ilegalnog useljavanja u Angloameriku

Danas Angloamerika bilježi velike probleme s ilegalnim ulascima stanovništva iz Latinske Amerike. Angloamerika je gospodarski razvijenija od Latinske Amerike što je jedan od glavnih uzroka iseljavanja.

Martin Luther King Jr.

Martin Luther King Jr. bio je jedan od najvećih boraca za ravnopravnost bijelaca i crnaca u Americi. Robovi su u SAD-u oslobođeni tek 1863. godine premda je uvoz zabranjen još 1808. godine.

Demografska obilježja stanovništva Angloamerike i Latinske Amerike

Stanovništvo Anlgoamerike čine uglavnom bijelci. Stanovništvo Latinske Amerike uglavnom čine mestici premda ima bijelog stanovništva na Kubi, u Brazilu i Argentini. Također, u Latinskoj Americi ima i crnog stanovništva u državama Srednje Amerike, a Indijance možemo pronaći u Paragvaju, Peruu i Boliviji.

Kulturni pluralizam

Ranije se u Angloamerici pokušalo stvoriti zajedništvo među etničkim skupinama, ali to se promijenilo. Danas se teži ka tome da se ističu posebnosti svake etničke skupine.

Vjerska struktura u Amerikama

Angloamerika je uglavnom prostor gdje prevladavaju kršćani, odnosno protestanti. Na prostoru Latinske Amerike borave također kršćani, ali rimokatolici.

Naseljenost Amerike

Amerike su neravnomjerno naseljene. Najgušće su naseljena područja Velikih jezera, Meksičke visoravni, sjeveroistok SAD-a, Karipski otoci,... Najrjeđe naseljeni su dijelovi u Amazoniji, prostor visokih planina na zapadu i Patagonija kao i krajnji sjever Sjeverne Amerike.

Brasilia

Brasilia je glavni grad Brazila. Brasilia je umjetno napravljen glavni grad kako bi se ublažila litoralizacija koja je dominantna na istoku Brazila.

Kretanje stanovništva Amerike

Stanovništvo Amerike do 20. stoljeća bilježilo je porast broja stanovnika, uglavnom zbog useljavanja. Danas Angloamerika nema takav trend zbog kontrola migranata, ali taj trend porasta broja stanovnika i dalje je vidljiv u državama Latinske Amerike.

BosWash

BosWash je naziv za megalopolis na sjeveroistoku SAD-a koji se pruža od Bostona do Washingtona. U gradovima koji se nalaze u BosWash-u nalaze se brojna poslovna i financijska središta te ondje živi oko 50 milijuna stanovnika.

Ciuadad de Mexico

Ciuadad de Mexico glavni je grad Meksika i najveći grad Srednje Amerike. Prema službenim podatcima 2020. godine imao je gotovo 22 milijuna stanovnika, ali neki demografi procjenjuju da je taj broj daleko veći zbog stanovništva u favelama koje se stalno povećava.

Favele

Favele su sirotinjske četvrti u Brazilu koje se nalaze uglavnom u rubnim dijelovima grada. Najveća takva Rocinha nalazi se u gradu Rio de Janeiru.

Izgled modernih američkih gradova

Američki gradovi imaju u središtu takozvani "downtown", a na njega se nadovezuju trgovačke, industrijske i stambene zone. Na rubnim dijelovima grada nalaze se sirotinjska naselja.

Ivan Vučetić

Ivan Vučetić hrvatski je emigrant u Americi koji je zaslužan za uzimanje otisaka prstiju kao važnih dokaza u istragama. Njegove spoznaje proširile su se diljem svijeta i dan danas se koriste u modernoj forenzici.

Dolazak Hrvata u Ameriku

Hrvati u Ameriku kreću doseljavati kroz misionarske misije te zbog trgovine. Kasnije u 18. stoljeću s razvojem industrije dio Hrvata se seli u SAD, a to se nastavilo nakon Prvog i Drugog svjetskog rata.

Organizacije Hrvata u Americi

Hrvati se u Americi udružuju u razne organizacije kako bi očuvali jezik, kulturu, običaje,... Najveća takva zajednica je Hrvatska bratska zajednica sa sjedištem u Pittsburghu i Hrvatski savez u Južnoj Americi.