Grb Australije prikazuje dvije njihove endemske vrste. To su klokan i ptica emu, oboje su biljojedi i simboli Australije.

Didžeridu je izvorno glazbalo Aboridžina i smatra se jednim od najstarijih glazbala svijeta. Izrađuju se najčešće od bambusa ili eukaliptusa, a po vrsti su puhačko glazbalo.

Australija je neravnomjerno naseljena zbog klime. Obalni dijelovi su gušće naseljeni od unutrašnjosti koja je izrazito rijetko naseljena ili čak nenaseljena u dijelovima zbog suhe klime.

Bumerang je tradicionalno oružje Aboridžina koji su koristili za lov.

Aboridžini su u prošlosti živjeli u skupinama i polunomadskim životom. Dolaskom europskog stanovništva njihov život se uvelike promijenio te danas žive u rezervatima ili rubnim dijelovima velikih gradova.

Australska zlatna groznica događaj je iz sredine 19. stoljeća kada je otkrivena veća količina zlata u Australiji. Navedeni događaj uzrokovao je veliko useljavanje u Australiju, a prvenstveno kineskog stanovništva.

Politika "bijele Australije" odgovor je Australije na pretjerano useljavanje drugih rasa u Australiju. Ukinuta je 1973. godine te je opet dopušteno useljavanje svih drugih rasa iz Azije što je utjecalo na multikulturalnost stanovništva.

U Australiji prevladavaju kršćani, a stanovništvo uglavnom priča engleskim jezikom. Prema rasi su bijelci, a to je posljedica europske kolonizacije.

Najveća naselja u Australiji su uglavnom ujedno i glavni gradovi saveznih država i teritorija. Tako se prema veličini izdvajaju Sydney, Melbourne, Brisbane i Perth.

1901. godine kada je došlo do ujedinjenja australskih kolonija došlo je do "sukoba" Sydneyja i Melbournea oko pitanja glavnoga grada. Rješenje se pronašlo tako da se izgradio novi glavni grad - Canberra.

Hrvati se počinju seliti u Australiju početkom 19. stoljeća, a prvi veći val zabilježen je krajem 19. stoljeća iz Dalmacije i Istre što je povezano s bolešću vinove loze. Kasnije se Hrvati sele prema Australiji nakon Drugog svjetskog rata, a danas nema značajnijeg iseljavanja iz Hrvatske prema Australiji. Prema popisu stanovništva oko 180 000 Hrvata danas živi u Australiji.

Merino je najraširenija pasmina ovaca u Australiji. Merino pasmina je poznata vrlo kvalitetnoj vuni, a Australija je uz Kinu najveći izvoznik iste u svijetu.

Salinizacija tla označava povećanje slanosti tla uzrokovanog nedostatkom vegetacije. Negativna posljedica salinizacije je smanjena upotreba tih tala za razne djelatnosti, prvenstveno poljoprivredu.

Poljoprivreda čini manje od 2% australskog BDP-a. Od poljoprivrednih kultura najviše se proizvode pšenica, pamuk, šećerna trska, a od vrste stoke najviše se uzgajaju goveda i ovce.

Iznimno bogatstvo Australije rudama dokazuje činjenica da je Australija najveći svjetski izvoznik ugljena, a značajan je svjetski izvoznik željeza, bakra, cinka, zlata te drugih metala i ruda. Usto, u Australiji postoje značajne rezerve nafte i prirodnog plina koje pokrivaju vlastite potrebe za tim energentima.

Australski gradovi na istoku su dobro povezani autocestama, a unutrašnjost je nešto slabije prometno povezana zbog nedostataka većih gradova i nepovoljnih klimatskih preduvjeta. U unutrašnjosti prometuju "cestovni vlakovi" odnosno kamioni s velikim brojem prikolica. Treba spomenuti i transkontinentalnu prugu koja povezuje sjever i jug te istok i zapad.

Australija ima najveći udio zaposlenih u tercijarnom sektoru koji i najviše utječe na visoki BDP Australije. Slijedi sekundarni sektor koji u BDP-u sudjeluje s oko 25%, a zatim slijede kvartarni i primarni sektor.