Monsuni su sezonski vjetrovi koji pušu na području Južne i Jugoistočne Azije - monsunske Azije.

Monsuni nastaju zbog razlika u zagrijavanja kopna i mora.

Monsunska Azija je prostor koji obuhvaća Južnu i Jugoistočnu Aziju, odnosno prostor gdje pušu monsuni.

Ljetni monsun puše s mora na kopno u periodu od travnja do rujna. Topao i vlažan zrak koji dolazi s Indijskog oceana donosi velike količine padalina koje doprinose razvoju poljoprivrede, ali ukoliko padaline budu pretjerane može imati i negativne posljedice kao što su poplave.

Ljetni monsun je važan jer donosi velike količine padalina koje su bitne za uzgoj poljoprivrednih vrsta, npr. riže. S obzirom na to da je prostor monsunske Azije relativno slabo razvijen dio Azije većina stanovništva živi od poljoprivrede i ovise o ljetnim monsunima i kiši koju oni donose.

Zimski monsun puše s kopna na more i on je hladan i suh vjetar. Zbog Himalaje izraženije je puhanje na istočnom dijelu kontinenta nego na jugu.

Poljoprivredne vrste koje se uzgajaju u prostoru monsunske Azije su: riža, razne žitarice (kukuruz, pšenica), začini, čaj, kava, duhan, pamuk, tropsko voće,...

Tropske kulture koje su namjenjene izvozu i prodaji su: čajevi, začini, kava, duhan, pamuk, šećerna trska i tropsko voće (mango, anananas,...) i druge.

Molučki otoci često nazivani i "Začinskim otocima" nalaze se na prostoru Indonezije, a poznati su po proizvodnji i trgovini začinima s europskim kolonijalnim silama u 16. stoljeću. Neki od začina koji su iz Azije išli prema Europi su: cimet, đumbir, papar,...

Tropski ciklon je vrtložna pokretna oluja koja nastaje u tropskom pojasu te ima veliku razornu moć. Tropski ciklon u Aziji naziva se tajfunom.

Tri klanca je veliki hidroenergetski projekt realiziran u Kini na rijeci Chang Jiang. Hidroelektrana je proradila 2012. godine, a za njenu gradnju bilo je potrebno iseliti 1,3 milijuna ljudi i potopiti 13 gradova i čak 1600 sela. Danas navedena hidroelektrana stvara 10% električne energije potrebne Kini.