Nacizam u Njemačkoj
Obilježja nacističke ideologije:
Uspon nacista na vlast
Nakon Prvog svjetskog rata Njemačka je demokratska republika. Gospodarstvo je uništeno zbog plaćanja ratne odštete, dolazi do gospodarske krize. Dolazi i do inflacije – pada vrijednost njemačke marke, a cijene robe rastu.
Smeđekošuljaši
Nacisti i Adolf Hitler obećavali su ponovni uspon Njemačke kao velesile i svojom propagandom su privlačili pozornost građana. Osnovali su i vojsku smeđekošuljaše.
Hitler - Njemački kancelar
Nacisti su na izborima za parlament 1930. i 1932. osvojili veliki broj glasova, ali nisu pobijedili. Predsjednik države Paul von Hindenburg 1933. pozvao je naciste da sastave novu vladu pa je Hitler postao njemački kancelar (premijer).
Obilježja Hitlerove vlasti:
Nacistički progoni
Nacisti su posebno provodili nasilnu politiku prema Židovima. Optuživali su ih za nezaposlenost, poraz u Prvom svjetskom ratu i siromaštvo.
Nürnberški zakoni
1935. godine doneseni su Nürnberški zakoni koji su bili rasni zakoni protiv Židova. Tako je zakonom bilo dozvoljeno odvajanje Židova u svim područjima života (djeca ne smiju u škole, liječnici ne smiju liječiti Nijemce)
Kristalna noć 1938. godine
Kristalna noć 1938. godine – događaj kada su nacisti porazbijali židovske prodavaonice i palili sinagoge diljem Njemačke. Tisuće Židova je ubijeno, a neki su poslani u logore.
Nacistički rasni zakoni
Nacistički rasni zakoni prošireni su i na Rome, Jehovine svjedoke, homoseksualce, a ljudi koji su bolovali od raznih bolesti prisilno su sterilizirani.