Biosfera je naziv za prostor u kojemu su nastanjeni živi organizmi, a obuhvaća i dubine i visine na Zemlji.

Klimatski čimbenici ili modifikatori su fizikalne značajke koje mijenjaju klimatske elemente. Klimatski modifikatori su: čovjek, udaljenost od mora, tlo i biljni pokrov, morske struje, Zemljina rotacija i revolucija, Zemljina atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora te udaljenost od ekvatora.

Klimatsko-vegetacijska područja su područja sa sličnim biljnim pokrovom. Njihova rasprostranjenost najviše ovisi o klimi, a klima najviše ovisi o geografskoj širini.

Wladimir Köppen njemačko-ruski bio je klimatolog, geograf, botaničar i meteorolog. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji klima koja se danas najčešće koristi.

Tropske kišne klime (A) klimatski je razred koji se rasprostire u žarkom pojasu. Razlikujemo dva tipa klima u ovome razredu, a to su: prašumski tip klime i savanski tip klima.

Prašumski tip (Af) klime pripada tropskim kišnim klimama. Radi se o tipu klime gdje srednje mjesečne temperature zraka su uvijek iznad 18°C, a količina padalina visoka je tijekom cijele godine s uvijek minimalno 60mm padalina.

Tropske kišne šume čine raslinje i visoko gusto drveće, a često se nazivaju prašumama i džunglama (teže prohodna prašuma). U prašumi žive na primjer: veliki gmazovi (npr. anakonda), tigrovi, majmuni (gorile),... Neke od najvećih tropskih kišnih šuma svijeta su: Amazona, oko zavale rijeke Konga te u dijelu Jugoistočne Azije.

Savanska klima tip (Aw) je tropskih kišnih klima koji se prostire u žarkom pojasu, ali u dijelovima udaljenima od ekvatora prema sjeveru i jugu. Obilježja ovoga tipa klime su visoke temperature tijekom cijele godine, ali postoji veća razlika u temperaturnoj amplitudi (zbog kuta upada sunčevih zraka) od prašumskog tipa. Također, postoji kišno i sušno razdoblje što nije obilježje prašumske klime.

Savane su zajednice visokih trava i rijetkog drveća u kojima žive žirafe, slonovi, zebre,... Razlikujemo sušnije te vlažnije savane pa i u njima se razlikuje visoka i niska vegetacija. Savane su najraširenije u Africi, Južnoj Americi te dijelovima Australija (sjever) i dijelovima juga i jugoistoka Azije.

Suhe klime su B razred klima kojemu je glavno obilježje nedostatak padalina. Razlikujemo dva tipa suhih klima, a to su: pustinjska klima i stepska klima. Suhe klime uglavnom se pružaju u područjima oko obratnica te u unutrašnjosti Azije.

Pustinjska klima (BW) prostire se na području velikih pustinja kao što je Sahara. Glavno obilježje nedostatak padalina gdje je godišnje manje od 250mm padalina, a srednje mjesečne temperature zraka mogu se podijeliti u vrući i topli dio godine.

Neke od najvećih vrućih pustinja svijeta su: Sahara, Namib, Atacama, Sonora, Velika Viktorijina pustinja, Arapska pustinja,... Sve se one nalaze u obratnice , a nastale su kao posljedica visokog tlaka zraka koji se pruža uz obratnice te zbog hladnih morskih struja.

Životinje, a i biljke morale su razviti različite prilagodbe kako bi se prilagodile životu u pustinjama. Tako na primjer:
a) deve mogu zatvoriti nosnice da ne udišu pijesak, pretvaraju mast pohranjenu u grbama u vodu
b) pustinjske lisice imaju velike uši da se lakše hlade te svijetlu boju krzna radi bolje mimikrije
c) pustinjske zmije mogu ući u stanje hibernacije ili estivacije kako bi preživjele ekstremne temperature

Stepska klima (BS) tip je suhih klima koji se uglavnom prostire oko pojasa pustinja te kao i pustinje mogu biti tople ili hladne. Od pustinjske klime se razlikuje po većoj količini padalina te nešto nižim srednjim mjesečnim temperaturama zraka.

Sredozemne klime (Cs) imaju topla ili vruća ljeta s malo padalina dok su zime blage s većom količinom padalina.

Umjereno tople kišne klime (C) razred su klima koji se prostire u umjerenim toplinskim pojasevima. Glavno obilježje ovog klimatskog razreda je pravilna izmjena godišnjih doba. Razlikujemo tri tipa umjereno toplih kišnih klima, a to su: sredozemna klima, umjereno topla vlažna klima i sinijska klima.

Snježno-šumske klime (D) su klimatski razred koji ćemo pronaći samo na sjevernoj hemisferi zbog nedostatka kopna u dijelu južne hemisfere gdje bi se ove klime mogle prostirati. Obilježja su da je srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od 3°C, a najtoplijeg mjeseca nije viša od 10°C.

Snježne klime (E) prostiru se oko polova te u najvišim dijelovima svijeta. Obilježja su niske temperature zraka i izrazito mala količina padalina (gotovo da nema isparavanja).

Razlikjemo dva tipa snježnih klima, a to su:
a) klima tundre (ET) - niske temperature i mala količina padalina tijekom godine gdje temperatura zraka najtoplijeg mjeseca ne prelazi 10°C, ali nije niža od 0°C
b) klima vječnog mraza (EF) - glavna padalina snijeg, gotovo nema isparavanja, izrazito niske temperature (sprječavaju naseljenost)