U vrijeme posljednjeg ledenog doba dio Beringova prolaza je bio zaleđen. To su iskoristili stanovnici Azije koji su emigrirali prema Sjevernoj Americi noseći sa sobom životinje, biljke,... To su zapravo bili prastanovnici Sjeverne Amerike, a Europljani su se tek počeli doseljavati nakon otkrića 1492. godine.

Dolaskom Europljana na američke kontinente došlo je do uništenja gotovo cijele civilizacije domorodaca koji su ondje živjeli. Dio ih je ubijen, dio protjeran, a dio je umro od zaraznih bolesti koje su Europljani donijeli.

Europljani su se sporo i slabo doseljavali u Ameriku od vremena otkrića do razdoblja stjecanija neovisnosti SAD-a i država Latinske Amerike. Gotovo 100 godina Europljani nisu osnivali stalna naselja u Angloamerici već su ista počeli osnivati početkom 17. stoljeća.

Nakon stjecanja neovisnosti SAD-a i država Latinske Amerike dolazi do pojačanog doseljavanja Europljana, a doseljavanje je bilo dobrovoljno. Osim dobrovoljnog doseljavanja za Europljane bilo je prisutno i prisilno useljavanje robova iz Afrike koji su iskorištavani za prisilni rad.

Nakon ukidanja ropstva u SAD-u dolazi do useljavanja naroda iz Azije kao što su npr. Kinezi i Indijci, a oni su se koristili kao jeftina radna snaga.

Najveći val useljavanja u Amerikama zabilježen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada dolaze brojni narodi iz Europe u Ameriku, a među njima i Hrvati. Prvo se naseljavao istok Amerike, a zatim se brojnim mjerama pokušao naseliti i zapad.

Maye, Inke i Azteci bili su narodi koji su predstavljali i jedne od najvećih civilizacija u Srednjoj i Južnoj Americi. Maye i Azteci naseljavali su Meksiko, a Inke prostor Andi gdje su sagradili jedno od modernih čuda svijeta - Machu Picchu u Peruu.

Zlatna groznica je razdoblje u drugoj polovici 19. stoljeća kada je na zapadu Sjeverne Amerike otkriveno zlato. Zbog toga je došlo do snažnih imigracije u Sjevernu Ameriku.

Broj stanovnika Latinske i Angloamerike nije značajnije rastao do 1850. godine kada kreće rapidno povećanje broja stanovnika. Od 10 milijuna stanovnika koliko su otprilike imale Latinska Amerika i Angloamerika 1750. godine narastao je do 100 već u prvim desetljećima 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rada broj stanovnika Latinske Amerike rapidno raste te ih ondje danas živi više od 600 milijuna, a u Angloamerici danas živi oko 400 milijuna stanovnika.

Danas su useljavanja pod kontrolom pa su i same migracije usporene. Danas SAD ima velikih problema s ilegalnim migracijama iz Srednje Amerike pa su kao sustav obrane dignuli veliki zid na granici s Meksikom. Angloamerika je danas imigracijski prostor za razliku od Latinske Amerike koja predstavlja emigracijski prostor. Također, najizraženije unutarnje migracije su selo-grad.

Amerike su neravnomjerno naseljene. Najgušće su naseljena područja Velikih jezera, Meksičke visoravni, sjeveroistok SAD-a, Karipski otoci,... Najrjeđe naseljeni su dijelovi u Amazoniji, prostor visokih planina na zapadu i Patagonija kao i krajnji sjever Sjeverne Amerike.

Multikulturalnost Angloamerike proizašla je iz kolonizacije Francuza i Engleza te novopridošlog stanovništva iz Srednje Amerike. Multikulturalnost se može vidjeti kroz vjerski sastav gdje imamo kršćani, protestante i katolike, jezični sustav gdje razlikujemo govornike španjolskog, francuskog i engleskog jezika te s obzirom na rasnu strukturu primjećujemo multikulturalnost.

Multikulturalnost Latinske Amerike proizašla je kroz mješavinu afričkih, indijanskih i europskih kultura. Vidljiva je razlika u jezičnoj strukturi gdje prevladavaju španjolski i portugalski jezik, a u religijskoj strukturi imamo katolike i plemenska vjerovanja.

Angloamerika je uglavnom prostor gdje prevladavaju kršćani, odnosno protestanti. Na prostoru Latinske Amerike borave također kršćani, ali rimokatolici.

Hrvati u Ameriku kreću doseljavati kroz misionarske misije te zbog trgovine. Kasnije u 18. stoljeću s razvojem industrije dio Hrvata se seli u SAD, a to se nastavilo nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Danas je u Angloamerici oko 1 500 000 Hrvata i njihovih potomaka.

Hrvati u Latinsku Ameriku doseljavaju krajem 19. stoljeća te nakon Drugog svjetskog rata. Najviše je Hrvata u Latinskoj Americi naseljeno u Argentini i Čileu, a prema procjenama ih ondje ima preko 500 000.

Neki od najpoznatijih hrvatskih emigranata u Americi su Nikola Tesla i Ivan Meštrović. Ivan Meštrović poznati je kipar, a o Nikoli Tesli ne treba trošiti riječi jer svi smo upoznati s ovim velikim genijem rodom iz sela Smiljan u Hrvatskoj.

Hrvati se u Americi udružuju u razne organizacije kako bi očuvali jezik, kulturu, običaje,... Najveća takva zajednica je Hrvatska bratska zajednica sa sjedištem u Pittsburghu i Hrvatski savez u Južnoj Americi.

Ivan Vučetić hrvatski je emigrant u Americi koji je zaslužan za uzimanje otisaka prstiju kao važnih dokaza u istragama. Njegove spoznaje proširile su se diljem svijeta i dan danas se koriste u modernoj forenzici.