Prastari dijelovi Sjeverne i Južne Amerike nastali su u prekrambriju te u izrazito bogati rudama, a prekriveni su često mlađim naslagama. Prastari dijelovi Sjeverne i Južne Amerike su Kanadski štit, Brazilski štit i Gvajanski štit.

Velika jezera nastali su djelovanjem ledenjaka na granici SAD-a i Kanade, a s rijekom St. Lawrence čine važan plovni put. Razlikujemo pet velikih jezera: Superior, Michigan, Huron, te Erie i Ontario između kojih se nalaze Niagarini vodopadi.

Kanadski štit prastari je dio Sjeverne Amerike te je izrazito bogat rudama. Prostire se od rijeke St- Lawrence i Velikih jezera, oko arktičkih otoka, Hudsonova zaljeva i na Grenlandu. Ima oblik zdjele koji je nastao djelovanjem ledenjaka u posljednjem ledenom dobu.

Brazilsko i Gvajansko visočje prastari su dijelovi u Južnoj Americi koji se nalaze na Gvajanskom i Brazilskom štitu. Bogati su rudama, što je utjecalo na gospodarski razvoj država u kojima se prostiru.

U Amerikama razlikujemo četiri reljefne cjeline, a to su:
a) Prastari štitovi
b) Stara gorja
c) Mlade planine
d) Ravničarska područja

Tepui su planine ravnih vrhova poznate na Gvajanskom gorju. U doslovnom prijevodu na materinjem jeziku ondašnjeg stanovništva tepui znači "kuća bogova".

Vodopad Angel najviši je vodopad u svijetu. Nalazi se u Venezueli u dijelu Gvajanskog gorja, a ime je dobio prema američkom pilotu koji ga je otkrio Jamesu Angelu.

Apalačko gorje staro je gorje na istoku SAD-a. Prostor Apalačkog gorja rjeđe je naseljen, a vrhovi planina su zaobljeni što utječe na smanjeno zadržavanje snijega tijekom godine. Bogato je rudama, šumskim prostranstvima te brojnim rijekama.

Linija vodopada je prostor Apalačkog gorja koji je naziv dobio zbog brzaca i vodopada. Ovaj prostor izuzetno je važan zbog hidroenergetskog potencijala. Na samom prijelazu između nizine i Apalačkog gorja nastali su i neki veliki gradovi u SAD-u, a među njima je i glavni grad Washington.

Koridljeri su se krenuli izdizati u mezozoiku, a kasnije je na izdizanje utjecao i rad litosfernih ploča s obzirom da se zapad Amerika nalazi na rubu Pacifičkog vatrenog prstena. Između planinskih nizova Kordiljera nalaze se visoravni i zavale koje su zbog planina izolirane i uglavnom suhe.

Kordiljeri se dijele ovisno na područje pružanja pa tako razlikujemo:
a) Stjenjak u Sjevernoj Americi - najviši vrh je na Aljasci (Denali)
b) Ande u Južnoj Americi - najviši vrh je Aconcagua

Altiplano je je najveća visoraan Južne Amerike smještena u središnjem dijelu Andi. Na području Altiplana nalazi se i najviše plovno jezero na svijetu - Titicaca.

U Sjevernoj Americi treba kao važnije visoravni izdvojiti:
a) Veliku zavalu
b) Visoravni Columbia i Colorado
c) Meksička visoravan - najnaseljeniji dio Meksika gdje je smješten i glavni grad Ciudad de Mexico.

Grand Canyon jedan je od nacionalnih parkova u SAD-u nastao na rijeci Colorado. Nalazi se u sjeverozapadnoj Arizoni u SAD-u, a poznat je po predivnim kanjonima nastalima djelovanjem rijeke Colorado.

Velika zavala nalazi se u međuplaninska je kotlina na zapadu SAD-a. U njoj se nalazi veliki broj jezera od kojih je najveće Veliko slano jezero.

Rijeke koje imaju slijev Tihog oceana su uglavnom brze i kratke što pogoduje razvoju hidroelektrana. Takve su na primjer rijeke Columbia i Colorado.

Područje oko rijeke Mississippi je velika ravnica koja se smjestila između Kordiljera i Apalačkog gorja gdje se u prošlosti taložio prapor djelovanjem vjetra. Prapor je izrazito povoljan za razvoj poljoprivrede jer stvara plodno tlo.

Ravnice u Južnoj Americi pružaju se između Andi te Gvajanskog i Brazilskog štita. Ondje se nalazi velika nizina uz rijeku Amazonu koja ima najveće porječje na svijetu. Osim navedene nizine još se nalaze nizine uz rijeke Paranu, Paraguay te Orinoco.

Rijeke atlantskog slijeva su dulje te oko njih nastaju velike nizine. Takve su na primjer rijeke Mississippi i Missouri u Sjevernoj Americi i Amazona u Južnoj Americi.