Amerika je otkrivena kao nusprodukt u potrazi za zapadnim putom do Indije koja je bila važna zbog začina. Kako bi Europljani izbjegli trgovinske odnose s Arapima pokušali su naći alternativni put do Indije krenuvši na zapad i tako došli do Amerike.

Kristofor Kolumbo je bio pomorac i istraživač koji je 1492. godine otkrio Ameriku. On je na putu prema Indiji došao do Bahama i iskrcao se na otoku San Salvador i to se smatra otkrićem Amerike.

Talijanski pomorac Amerigo Vespucci zaslužan je za ime Amerika. Upravo prema njemu dobila je ime, a on je to zaslužio kao osoba jer je prvi opisao Ameriku kroz svoja četiri putovanja u istu te je tvrdio kako se radi o Novom svijetu.

Sjeverna i Južna Amerika pružaju se u četiri toplinska pojasa te na tri polutke, sjevernoj, južnoj i zapadnoj. Sama Amerika pruža se na sjeveru od Arktičkog oceana do rta Horn na jugu Južne Amerike. Na istoku se nalazi Atlantski ocean, a na zapadu Tihi ocean.

Pomorski prolazi koji razdvajaju Ameriku od drugih kontinenata su:
a) Beringov prolaz - razdvaja Aziju od Sjeverne Amerike
b) Drakeov prolaz - razdvaja Južnu Ameriku od Antarktike
c) Danski prolaz - razdvaja Europu od Sjeverne Amerike.

Prvi Europljani u Americi bili su Vikinzi. Oni su doplovili do Labradora i Newfoundlanda, ali nisu stvarali trajna naselja.

U vrijeme posljednjeg ledenog doba dio Beringova prolaza je bio zaleđen. To su iskoristili stanovnici Azije koji su emigrirali prema Sjevernoj Americi noseći sa sobom životinje, biljke,... To su zapravo bili prastanovnici Sjeverne Amerike, a Europljani su se tek počeli doseljavati nakon otkrića 1492. godine.

Hrvatska čigra je jedrilica kojom je hrvatska posada 1995. godine prošla oko arktičkih otoka na sjeveru Sjeverne Amerike. Mladen Šutej bio je hrvatski jedriličar koji je upravljao Hrvatskom čigrom te s njom odradio značajne ekspedicije o kojima je napisao i knjige.

Atlantski i Tihi ocean najprometniji su dijelovi svjetskog mora. Zbog toga su se na obalama ovih oceana razvili veliki gradovi.

Panamski kanal predstavlja megaprojekt kojim je došlo di fizičkog razdvajanja Sjeverne i Južne Amerike. Izgrađen je 1914. godine te je do 1999. godine bio pod upravom SAD-a, a sada nadzor ima Panama.

Srednja Amerika je dio Sjeverne Amerike koji se često izdvaja kao zasebna cjelina. Prema društveno-geografskoj podjeli pripada Latinskoj Americi, a prema prirodno-geografskoj podjeli pripada Sjevernoj Americi. Obuhvaća prostor od Meksika do Paname te prostor Karipskih otoka.

Angloamerika obuhvaća prostor SAD-a i Kanade, a južna granica je rijeka Rio Grande. Prostor Angloamerike naseljavali su Englezi i Francuzi u najvećoj mjeri pa su stoga engleski i francuski najrašireniji jezici ondje.

Latinska Amerika obuhvaća prostor južno od rijeke Rio Grande, odnosno obuhvaća Srednju i Južnu Ameriku. Prostor Latinske Amerike naseljavali su Španjolci i Portugalci te su najrašireniji jezici španjolski i portugalski.

Quebec je francuska pokrajina na istoku Kanade gdje je francuski jezik službeni jezik. Sastavni je dio Kanade te dio Angloamerike.