Gospodarska obilježja Amerika
Razlika u gospodarskom razvoju Angloamerike i Latinske Amerike
Angloamerika je visoko razvijen prostor gdje su obje države članice organizacije G-7. S druge strane, države Latinske Amerike su uglavnom srednje razvijene, premda među njima ima razlika u gospodarskom razvoju.
Gospodarska obilježja Latinske Amerike
Države Latinske Amerike gospodarski su srednje razvijene, ali među njima ima iznimaka kao što su gospodarski razvijeni Brazil, Argentina i Meksiko. Države Latinske Amerike uglavnom su orijentirane na izvoz i to uglavnom poljoprivrednih proizvoda te mineralnih sirovina.
Gospodarska obilježja Angloamerike
Države Angloamerike su gospodarski visoko razvijene države. Obje države su uključene u svjetsko tržište te ondje imaju bitnu ulogu, a ujedno su jedni od najvećih poljoprivrednih proizvođača u svijetu.
Razlike u gospodarskoj razvijenosti država Latinske Amerike
Pojedine države Latinske Amerike kao što su Čile, Urugvaj i Panama imaju visoki dohodak po stanovniku. S druge strane na primjer Haiti i Honduras su neke od najsiromašnijih država Latinske Amerike.
Problemi država Latinske Amerike
Neravnomjerna raspodjela bogatstva je jedan od ključnih problema u Latinskoj Americi koji koči daljnji razvoj gospodarstva. Osim toga, dolazi do političkih nestabilnosti (pr. Peru i Venezuela) što također negativno utječe na razvoj gospodarstva.
Poljoprivreda u Angloamerici
Angloamerička poljoprivreda visoko je razvijena gdje se koriste moderna tehnologija i nove spoznaje kako bi se dobili što bolji i veći prinosi, a u poljoprivredi radi sve manje ljudi, a sve više strojeva. Države Angloamerike jedne su od najvećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda u svijetu kao što je na primjer pšenica.
Samoopskrbna i veleposjeda poljoprivreda u Latinskoj Americi
Veliki udio stanovništva Latinske Amerike bavi se poljoprivredom, a ondje razlikujemo dva različita načina poljoprivredne proizvodnje:
a) samoopskrba - proizvodnja za vlastite potrebe (krumpir, pšenica, perad,...)
b) veleposjedna - uzgajanje poljoprivrednih vrsta na velikim površinama, a namijenjene su za izvoz
a) samoopskrba - proizvodnja za vlastite potrebe (krumpir, pšenica, perad,...)
b) veleposjedna - uzgajanje poljoprivrednih vrsta na velikim površinama, a namijenjene su za izvoz
Šumarstvo u Brazilu
Brazil je jedna od država koja ima bitnu ulogu u izvozu drveta na svjetskom tržištu zbog Amazonije koja zauzima veliki dio Brazila i na kojoj Brazil temelji svoju drvnu industriju.
Poljoprivredne kulture porijeklom iz Amerika
Primjer poljoprivrednih kultura koje nam dolaze iz Amerika su: krumpir, grah, rajčica, kakao, tikvice, duhan,...
Rudna bogatstva u Amerikama
Pojedine države Angloamerike i Latinske Amerike bogate su rudama i fosilnim gorivima. Tako treba po izvozu nafte spomenuti Kanadu, Venezuelu, SAD i Meksiko. Čile i Peru ističu se po izvozu obojenih metala.
Razlike u gospodarenju šumama između Latinske Amerike i Angloamerike
Kanada za razliku od Brazila ima održiv način upravljanja i sječom šuma. S druge strane Brazil ima selektivnu sječu šuma koja je uglavnom i nelegalna što dovodi do nestajanja šuma, odnosno deforestacije.
Čile
Čile je država na zapadu Južne Amerike, a glavni je grad Santiago. Čile je u svijetu jedan od najvećih izvoznika bakra koji čini veliki udio u BDP-u države.
Brazil
Brazil je država Južne Amerike s najvećim brojem stanovnika i površinom, a glavni grad mu je Brasilia. Brazil je uglavnom gospodarski razvijeniji i naseljeniji u obalnim dijelovima u odnosu na unutrašnjost, a u svijetu je značajan zbog izvoza željezne rude, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Venezuela
Venezuela je država na sjeveru Južne Amerike koja je jedna od osnivačica OPEC-a, a glavni grad je Caracas. Venezuela nije uspjela iskoristiti velike zalihe nafte za gospodarski razvoj jer je sama proizvodnja nafte ovisila o cijenama na svjetskom tržištu i stranim ulaganjima što je dovelo do gospodarske i političke krize.
Kuba
Kuba je država u Karipskom moru koja pripada Sjevernoj Americi, a glavni grad je Havana. Kuba je dolaskom Fidela Castra postala socijalistička te je preuzela vođenje svih tvrtki što je dovelo do poboljšanja života siromašnih, ali zbog prekida gospodarskih veza s velikim brojem država svijeta nije došlo do značajnijeg gospodarskog razvoja.