Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja, jer dolazi do spajanja spolnih stanica dvaju roditelja. Roditelji moraju biti različitog spola kako bi se mogla spojiti muška (spermij) i ženska (jajna stanica) spolna stanica.

Za nespolno razmnožavanje potreban je jedan roditelj jer nastaju potomci koji su mu genetički identični. Ne nastaju spolne stanice, pa nisu potrebni muški i ženski roditelj čije bi se spolne stanice spajale.

Unutrašnja oplodnja je proces spajanja muške i ženske spolne stanice koji se odvija unutar tijela ženke, točnije u jajovodu. Unutrašnja oplodnja tipična je za kopnene kralježnjake.

Vanjska oplodnja je oblik oplodnje u kojem jajna stanica izlazi iz tijela majke i spaja se sa spermijem u vodi, gdje se i nastavlja razvoj potomka. Vodozemci i ribe, kao i većina drugih vodenih organizama, imaju vanjsku oplodnju.

Većina sisavaca u potpunosti se razvija u maternici majke i hrani pupčanom vrpcom preko posteljice, no dvije skupine su iznimke. Tobolčari i jednootvori nemaju posteljicu, pa se njihovi mladi prvo razvijaju unutar tijela majke, a zatim izvan (kod tobolčara u tobolcu, kod jednootvora u jajetu).

Svi sisavci hrane se majčinim mlijekom, po čemu je skupina i dobila ime. Postoje različiti načini konzumiranja mlijeka (većina sisavaca sisa, dok jednootvori ližu mlijeko s majčine dlake u području s mliječnim žlijezdama), no svi se hrane mlijekom.

Čučavci su ptići koji su slabo razvijeni kada se izlegnu iz jajeta pa ovise o roditeljima dok završavaju svoj razvoj. Nazivaju se čučavci jer "čuče" u gnijezdu dok čekaju da im roditelji donesu hranu.

Potrkušci su ptići koji su dobro razvijeni i pokriveni paperjem čim se izlegnu iz jajeta. Nazivaju se potrkušci jer "trče" dok prate roditelje i zajedno s njima traže hranu.

Proces oplodnje kod riba i vodozemaca naziva se mriješćenje. To je proces vanjske oplodnje u kojem ženke luče veliki broj jajašaca u vodu, a mužjaci veliki broj spermija te u vodi dolazi do spajanja spermija s jajnim stanicama.

Mlade žabe nazivaju se punoglavci i izgledaju značajno različito od odraslih žaba. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep. Slična proces prolaze i neki kukci. Leptir prolazi potpunu preobrazbu jer ličinka (mlado) ne nalikuje odrasloj jedinci i prolazi stadij kukuljice, dok skakavci imaju nepotpunu preobrazbu.

Ličinka leptira naziva se gusjenica. To je razvojni oblik leptira koji izlazi iz jajeta i ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici. Crv je narodni naziv za mnoge "gmizave" organizme i ne koristi se u znanstvenom nazivlju.

Kukuljica je razvojni stadij u kojem se ličinka začahuri i prolazi potpunu preobrazbu kojom nastaje odrasla jedinka. Leptiri su jedni od kukaca koji prolaze potpunu preobrazbu.

Beskralježnjaci mogu imati razdvojeni spol (biti mužjaci ili ženke) ili biti dvospolci (imaju i muške i ženske spolne stanice). Prednost dvospolnosti je veća šansa za razmnožavanja kada se susretne jedinka iste vrste, jer ne postoji rizik da obje jedinke budu istog spola.

Međudomadar je organizam kojeg zaraze nametnici kako bi se u njemu razvijali. Iako nisu potpuno razvijeni kada zaraze međudomadara, nametnici i njemu mogu značajno naštetiti.

Nespolnim razmnožavanjem nastaju potomci koji su identični među sobom, ali i s roditeljem od kojeg su nastali. Zato se potomci nastali nespolnim razmnožavanjem nazivaju klonovi.

Spužve i žarnjaci najčešće se razmnožavaju pupanjem. U tom procesu roditeljska jedinka krene se ubrzano mitotski dijeliti na nekom dijelu te se razvije pup koji može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku. Moguće je i spolno razmnožavanje pomoću spolnih stanica, ali najčešće je razmnožavanje pupanjem.