Autotrofni organizmi sami sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze. Autotrofi su biljke, alge, autotrofni protisti i autotrofne bakterije (npr. cijanobakterije). Oni uz pomoć Sunčeve energije te uz prisutnost vode i ugljikova dioksida, stvaraju hranu (organske spojeve) i kisik.

Fotosintezom, uz pomoć Sunčeve energije te uz prisutnost vode i ugljikova dioksida nastaje hrana (organski spojevi) i kisik. Autotrofni organizmi provode proces fotosinteze i tako sami sebi stvaraju hranu. Autotrofi su biljke, alge, autotrofni protisti i autotrofne bakterije (npr. cijanobakterije).

Proizvođači se uvijek nalaze na početku svake hranidbene mreže i hrandibenog lanca. Proizvođači pretvaraju svjetlosnu energiju Sunca u kemijsku energiju pohranjenu u hrani, odnosno molekuli glukoze, koja nastaje fotosintezom. Proizvođači su biljke, alge, autotrofni protisti i autotrofne bakterije (npr. cijanobakterije).

Bakterije se nepovoljnim uvjetima prilagođavaju prelaskom u oblik spore. Kada ponovno nastupe povoljni uvjeti, iz spore se razvije bakterija. Bakterije u obliku spore mogu preživjeti nepovoljne uvjete nekoliko tisuća godina.

Trnovi kaktusa su reducirani listovi. To je specifična prilagodba kaktusa na preživljavanje ekstremnih uvjeta. Reduciranjem listova smanjuje se gubitak vode procesom transpiracije preko njihove površine .

Instinkti su složena urođena ponašanja koja se ne moraju učiti. Instinkti su bitni za preživljavanje i vezani su uz osnovne životne funkcije (npr. pronalaženje hrane, briga za potomstvo). Primjerice, instinkt je praščića sisati majčino mlijeko, a pauka pletenje mreže.

Čopor je manja zajednica životinja, najčešće predvođena najjačim mužjakom. U čoporima žive lavovi, vukovi, hijene, divlji psi. Takav način suživota često predstavlja mnoge prednosti, primjerice u pronalaženju hrane i obrani.

U krda se prirodno grupiraju divlje životinje: zebre, slonovi, konji, magarci, antilope. Životinje u krdima odlaze na pojilišta, traže hranu, sele se na povoljnija staništa. Ženke u krdima najčešće brinu o mladima, a mužjaci najčešće borbama moraju osigurati pravo parenja.

Jato je skupina ptica koje se povremeno okupljaju ili trajno žive zajedno. Ptice se mogu udružiti u jato radi zajedničke potrage za hranom, gniježdenja, spavanja ili selidbe u toplija područja. Primjerice, vrapci se udružuju radi traženja hrane, pingvini radi gniježđenja, a rode radi selidbe u toplije krajeve ujesen.

Plove su zajednice riba. Ribe iz iste plove zajedno taže hranu i međusobno se razmnožavaju. Mnoge ribe žive u plovama, primjerice srdele i tune.

Roj je zajednica kukaca. Unutar rojeva određenih kukaca (npr. pčela, mrava, termita) postoji jasna podjela rada. Ženka pčele, koja cijeli život nosi jaja, naziva se matica i najčešće je jedina u jednoj zajednici. Trutovi oplođuju maticu, a vojnici i radnici brinu se za maticu i pronalaze hranu.

Migracija je prelazak životinja na novo stanište. Primjerice, neke ptice zbog nedostatka hrane u određenom dijelu godine (najčešće ujesen) lete na nova staništa, odnosno migriraju u toplije krajeve. To su ptice selice, npr. patke, guske, rode, lastavice itd.

Simbioza je suživot organizama različitih vrsta. Odnosi u simbiozi mogu biti različiti: pozitivni za obje vrste, pozitivni za jednu vrstu i negativni za drugu ili pozitivni za jednu vrstu i neutralni za drugu. Primjerice, čovjek na koži, sluznici i u probavnom sustavu ima mnoge simbiontske mikroorganizme bez kojih ne bi mogao normalno funkcionirati.