Kod biljaka se razlikuju spolna i nespolna generacija. Spolna generacija zadužena je za razmnožavanje, a nespolna za rast i razvoj biljke.

List, stabljika i korijen nespolni su biljni organi. To znači da ne sudjeluju u spolnom razmnožavanju biljke, nego u drugim životnim procesima.

Cvijet i plod spolni su biljni organi. Cvijet nosi dijelove biljke koji proizvode muške i ženske spolne stanice, a plod sadrži sjemenke koje nastaju oplodnjom.

Kritosjemenjače su biljke čiji je sjemeni zametak skriven u plodnici. Po tome su i dobile ime, jer "krito" označava skrivenost.

Kritosjemenjače se razmnožavaju pomoću cvijeta. Unutar cvijeta se razvijaju spolne stanice, dolazi do oplodnje i razvoja sjemenke. U cvijetu se nalaze i tučak i prašnici. Ženski spolni organ biljke naziva se tučak. U njemu nastaju i razvijaju se ženske spolne stanice. Muški spolni organ biljke naziva se prašnik (često se koristi u množini, prašnici, jer ih cvijet obično ima više). U njemu nastaju i razvijaju se muške spolne stanice.

Kritosjemenjače mogu imati i dvospolne i jednospolne cvjetove. Neke kritosjemenjače imaju dvospolne cvjetove koji sadrže i muške i ženske spolne organe, a neke jednospolne cvjetove, koji sadrže ili muške ili ženske spolne organe.

Cvat je skupina više cvjetova koji rastu zajedno, na jednoj cvjetnoj stapki. Postoje različiti oblici cvatova (npr. glavica, grozd, metlica).

Oprašivanje je proces u kojem se peludna zrnca s prašnika prenose na njušku tučka. Taj je proces izrazito bitan jer se biljke ne mogu kretati i prići jedna drugoj, pa je oprašivanje jedini način da dođe do kontakta muških i ženskih spolnih stanica, tj. do razmnožavanja.

Biljke koje se oprašuju kukcima najčešće ih privlače nektarom. Nektar je slatki, mirisni cvjetni sok kojim se brojni kukci hrane. U privlačenju oprašivača osim nektara mogu se koristiti i šareni cvjetovi.

Jednako kao kod životinja, oplodnja kod biljaka je spajanje muške i ženske spolne stanice pri čemu se razvija zigota. Daljnjim razvojem zigote nastaje sjemenka iz koje će se razviti nova biljka.

Plod se sastoji od usplođa i sjemenke. Usplođe štiti sjemenke i olakšava im rasprostranjivanje, a sjemenke sadrže zigote iz kojih će se razviti klica, a zatim i nova biljka. Sve plodove možemo podijeliti u dvije velike skupine: mesnati i suhi. Mesnati imaju sočno, zadebljalo usplođe, a suhi kruto i suho.

Rasprostranjivanje omogućuje biljkama nastanjivanje novih staništa i pronalazak uvjeta pogodnih za rast biljke. Slično kao kod oprašivanja, u rasprostranjivanju biljci mogu pomagati životinje, vjetar i voda.

Klijanje je proces u kojem sjemenka troši energiju pohranjenu u plodu kako bi se mogla razviti u novu biljku. Do klijanja dolazi kada se sjemenka nađe u povoljnim uvjetima (temperatura, vlaga).

U vegetativnom razmnožavanju sudjeluju nespolni organi: korijen (gomolji), stabljika (vriježe kod jagoda), listovi (ako se list nekih vrsta stavi u zemlju, može izrasti cijela nova biljka).

Golosjemenjače se razmnožavaju pomoću češera. Razlikuju se muški češeri s muškim spolnim stanicama u peludnim zrncima i ženski češeri sa ženskim spolnim stanicama u sjemenim zametcima.

Spore su nespolne rasplodne stanice koje stvaraju mahovine i papratnjače. Iz spora se razvijaju nove jedinke koje mogu stvarati spolne rasplodne stanice.

Gljive se mogu razmnožavati i spolno i nespolno. Pri spolnom razmnožavanju dolazi do nastanka spolnih stanica koje se zatim spajaju tijekom oplodnje, dok se nespolno razmnožavaju sporama ili pupanjem.

Višestanične alge mogu se razmnožavati spolno (pri čemu stvaraju spolne stanice), nespolno (sporama) i vegetativno (iz otkinutog komadića steljke može se razviti cijela nova alga).