Pubertet je razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Od navedenih karakteristika, sazrijevanje spolnih organa javlja se specifično u pubertetu, dok je rast i razvoj kontinuirani proces koji je izražen u pubertetu, ali i prije i poslije njega.

Muške spolne žlijezde su sjemenici. Uloge sjemenika su lučenje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica. Sjemenici su smješteni u mošnjama, kožnom naboru koji se nalazi izvan tijela muškarca. Sjemenici su smješteni izvan tijela jer je za razvoj spermija potrebna niža temperatura od tjelesne.

Muške spolne stanice nazivaju se spermiji. Nastaju u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i sudjeluju u oplodnji.

Muški spolni hormon naziva se testosteron. Nastaje u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i potiče razvoj muških spolnih karakteristika.

Dosjemenici se nalaze uz sjemenike (u kojima nastaju spermiji) i služe za dodatni razvoj i dozrijevanje spermija. Spermij nakon nastanka u sjemeniku dozrijeva u dosjemeniku prije nego što je spreman za izlazak iz tijela i sudjelovanje u oplodnji.

Prostata je žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. U prostati se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija koje se zatim izlučuju u sjemenu tekućinu.

Ženske spolne žlijezde su jajnici. Uloge jajnika su lučenje ženskih spolnih hormona i stvaranje ženskih spolnih stanica.

Ženske spolne stanice nazivaju se jajne stanice. Nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) i sudjeluju u oplodnji.

Stidnica je vanjski dio ženskih spolnih organa, dok je ostatak ženskih spolnih organa smješten u unutrašnjosti tijela. Stidnica se sastoji od velikih i malih stidnih usana, dražice i otvora rodnice. Dražica (klitoris) je dio stidnice (vanjskog dijela ženskih spolnih organa) koji je građen od spužvastog tkiva i osjetilnih stanica. Slično kao i penis, tijekom spolnog odnosa povećava se dotok krvi u klitoris, zbog čega mu se povećava osjetljivost i izaziva se osjećaj ugode.

Rodnica je cjevasti mišićavi organ koji se nadovezuje na maternicu i spajaju ju sa stidnicom (vanjskim dijelom ženskog spolnog sustava). Ona omogućuje spolne odnose, ali i porod i izlazak menstrualne krvi iz tijela.

Oplodnja (spajanje muške i ženske spolne stanice, tj. spermija i jajne stanice) odvija se u jajovodu. Nakon oplodnje, oplođena jajna stanica (zigota, buduće dijete) nastavlja razvoj u maternici.

Maternica je mišićavi organ u kojem se odvija većina trudnoće. U maternici se plod (fetus) razvija i raste, a maternica mu pruža hranjive tvari i zaštitu.

Mejoza je stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama. Njome nastaju spolne stanice koje služe za razmnožavanje. Mejozom nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma koje nisu genetički identične. U svakoj od četiri stanice se nalazi po jedan jednostruki kromosom, pri čemu dvije stanice dobivaju jednostruke kromosome naslijeđene od majke, a dvije naslijeđene od oca. Uz to, između kromosoma može dođi do izmjene genetičkog materijala i nastanka potpuno novih kromosoma.

Ovulacija je proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz mjehurića u kojem je sazrijevala tijekom prvog dijela menstrualnog ciklusa. Mjehurić s jajnom stanicom nalazi se u jajniku, odakle se jajna stanica izbacuje te ju prihvaća jajovod.

Menstruacijski ciklus započinje menstruacijom (ljuštenjem sluznice maternice), nakon čega se sluznica maternice ponovo zadebljava. Nakon otprilike pola menstruacijskog ciklusa (oko 14 dana) dolazi do ovulacije (sazrijevanja jajne stanice), nakon čega sluznica maternice dodatno zadebljava. Ako ne dođe do oplodnje, ciklus se ponavlja (dolazi do menstruacije), a ako se jajna stanica oplodi, menstruacija izostaje i započinje trudnoća.

Zigota nastaje stapanjem jezgara spermija (n) i jajne stanice (n) tijekom oplodnje. Kako zigota dobiva n kromosoma od spermija i n od jajne stanice, ukupno ima 2n kromosoma. Iz zigote se tijekom trudnoće razvija dijete.

Životna razdoblja čovjeka su, redom: dojenačka dob, djetinjstvo, pubertet, adolescencija, zrela dob i starost. Kod žena se pri prelasku iz zrele dobi u starost javljaju dva dodatna razdoblja: menopauza i klimakterij.