Fosilni ostatci svjedoče o postojanju organizama u Zemljinoj prošlosti koji danas više ne žive. Primjerice, pronalaskom fosilnih ostataka dokazano je postojanje dinosaura, amonita i velikih drvenastih papratnjača u Zemljinoj prošlosti. U Nacionalnom parku Brijuni u Hrvatskoj pronađeni su otisci stopala dinosaura u stijenama.

Poznato je pet velikih izumiranja vrsta u Zemljinoj prošlosti. Znanstvenici pretpostavljaju da je svako izumiranje uzrokovala prirodna katastrofa, koja je toliko promijenila životne uvjete na Zemlji da većina organizama nije mogla preživjeti. Primjerice, to se odnosi na pojačanu vulkansku aktivnost, udare asteroida, promjene razine mora.

Nakon velikog izumiranja dinosaura (gmazova) u Zemljinoj prošlosti nastupilo je tzv. "doba sisavaca". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za njihov razvoj jer su sisavci bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Kameni ugljen nastao je od ostataka drvenastih papratnjača. Stabla su padala u vodu i močvarni mulj, koji je zbog nedostatka kisika spriječio raspadanje stabala. Te su naslage stabala pritiskale nove naslage tla, a pomicanjem Zemljine površine stabla su dospijevala u dublje slojeve, gdje je pod utjecajem povišenog tlaka i temperature nastao kameni ugljen.

Kako bi stvorio dodatne poljoprivredne površine, čovjek isušuje močvare i krči šume. Time se uništavaju prirodna staništa organizama, što dovodi do izumiranja velikog broja vrsta. Primjerice, staništa orangutana u Indoneziji smanjuju se zbog krčenja šuma te im zbog nestanka staništa prijeti izumiranje.

Strane invazivne vrste su nezavičajne vrste koje su namjerno ili slučajno unesene na novo stanište na kojem negativno utječu na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuju ekonomsku štetu. Nažalost, stranu invazivnu vrstu najčešće nikada nije moguće potpuno ukloniti sa staništa na koje je unesena te je stoga potreban velik oprez kako bi se njeno unošenje izbjeglo. Primjerice, strane invazivne vrste u Hrvatskoj su signalni rak, mungos, pajasen.

Signalni je rak invazivna strana vrsta u Hrvatskoj. Unesen je u 20. st. iz Sjeverne Amerike u Europu kako bi nadomjestio populacije zavičajnog riječnog raka. Signalni rak prenosi na druge rakove bolest račju kugu na koju je sam otporan te time predstavlja jednu od najvećih prijetnji zavičajnim vrstama rakova.

Na otoku Mlijetu, mungos je strana invazivna vrsta. Mungos je unesen kako bi izlovio zmije na Mljetu. Zmija na otoku više nema, no mungos se previše namnožio i predstavlja opasnost brojnim vrstama kojima se hrani. Primjerice, hrani se pticama i njihovim jajma, između ostalog i domaćom peradi.

Pajesen je invazivna biljna drvenasta vrsta. Invazivna je vrsta u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta. Brzo raste i lako se širi. Sječom raste još brže i tjera nove izbojke korijena te je gotovo nemoguće kontrolirati njegovo širenje. Uz to, u tlo luči otrovne tvari koje sprječavaju rast ostalih biljaka u njegovoj blizini.

Sredozemna je medvjedica morski sisavac, koji je nekada bio široko rasprostranjen na području Jadranskog mora. Krivolov je jedan od uzroka izumiranja sredozemne medvjedice u Jadranskom moru, a gotovo je nestala i iz cijelog Sredozemlja. Osim krivolova, i ribari su je ubijali jer su je smatrali "konkurencijom" s obzirom na to da se hrani ribama.

Čovjek je utjecao na evoluciju određenih vrsta odabiranjem i kontroliranim križanjem jedinki s osobinama koje je smatrao povoljnima (npr. veličina ploda, boja tijela, izgled cvijeta). Nakon nekoliko generacija takvog križanja većina potomaka ima poželjne osobine, a to ne bi bilo tako bez utjecaja čovjeka. Primjerice, brokula, cvjetača, korabica i prokulica potječu od divljeg kupusa, a nastale su postupcima odabiranja i kontroliranog križanja.

Sorta je naziv za skupinu biljaka iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Sorte su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Primjerice, postoje jabuke različitih sorti, kao što su Zlatni delišes, Jonagold, Gala.

Pasmina je naziv za skupinu životinja iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Pasmine su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Primjerice, postoje psi različitih pasmina, kao što su zlatni retriver i bernardinac. Također, postoje i različite pasmine konja, primjerice lipicanac, hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac.

Kloniranje je postupak kojim se dobije potomstvo genski potpuno identično roditelju. To je suvremena metoda, a koristi se već godinama u proizvodnji i uzgoju biljaka.

GM organizmi izmijenjeni su tehnikama genetičkog inženjerstva. To je suvremena metoda kojom se u laboratoriju mijenja genetski materijal organizma.

Zbog pretjeranog utjecaja čovjeka na prirodu dolazi do poremećaja prirodne ravnoteže. Ti poremećaji uzrokuju izumiranje vrsta, ali i poremećaje u klimi i životnim uvjetima na cijeloj Zemlji. Remećenjem prirodne ravnoteže, čovjek direktno utječe i na vlastiti opstanak jer se čovjek ne može promatrati odvojeno od prirode čiji je i sam dio.

Održivi razvoj označava razvoj društva na način koji je dugoročno održiv i ne iscrpljuje prirodu, njene resurse, a time i ne ugrožava prirodnu ravnotežu. Primjerice, održivom razvoju pridonosi korištenje obnovljivih izvora energije (Sunca, vjetra, vode), a smanjenje korištenja fosilnih goriva.