Teoriju o evoluciji čovjeka, odnosno o razvoju čovjeka biološkom evolucijom od davnog pretka iz Afrike prvi je iznio Charles Darwin. Proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Paleontologija je znanosti koja se bavi proučavanjem života tijekom Zemljine prošlosti. Često se to proučavanje temelji na fosilima. Primjerice, proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Neandertalci su izumrla vrsta ljudi čiji su fosilni ostatci nađeni u dolini Neandertal u Njemačkoj, po čemu su i dobili ime. Neandertalci nisu direktni predci suvremenog čovjeka, ali u Europi su u prošlosti živjeli istovremeno s njim.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je krajem 19. stoljeća istraživao fosilne ostatke neandertalaca u Hušnjakovu u blizini Krapine (kosti ljudi, ali i životinja te oruđe, pepeo). Bavio se geologijom i paleontologijom te je opisao i mnoge nove vrste i porodice fosilnih riba.

Fosilni ostatci neandertalaca su u Hrvatskoj pronađeni u Hušnjakovu u blizini Krapine. Dragutin Gorjanović-Kramberger je krajem 19. stoljeća na tom lokalitetu istraživao fosilne ostatke neandertalaca (kosti ljudi, ali i životinja te oruđe, pepeo).

Nalazište neandertalaca u špilji Vindija pokraj Varaždina otkrio je i opisao Mirko Malez je 1974. godine. Zanimljivo je da je iz tih kostiju neandertalaca uspješno izdvojena molekula DNA koja se uspoređivala s našom DNA. Postoji mogućnost da je došlo do miješanja tih dviju vrsta u prošlosti s obzirom na to da neki rezultati upućuju na postojanje neandertalskih gena u našoj DNA.

Nalazište neandertalaca u špilji Vindija pokraj Varaždina otkrio je i opisao Mirko Malez je 1974. godine. Zanimljivo je da je iz tih kostiju neandertalaca uspješno izdvojena molekula DNA koja se uspoređivala s našom DNA. Postoji mogućnost da je došlo do miješanja tih dviju vrsta u prošlosti s obzirom na to da neki rezultati upućuju na postojanje neandertalskih gena u našoj DNA.

Jedna od prvih i osnovnih promjena koja je ljudima omogućila evolucijsko odvajanje od čovjekolikih majmuna, koji su se razvili od istog pretka kao i ljudi, je dvonožno hodanje. Prednji su se udovi potom razvili u ruke prilagođene za rad te se oblik kralježnice promijenio u oblik dvostruko savijenog slova S.

U evoluciji čovjeka povećavao se volumen lubanje, razvijao se sve veći mozak, a pritom se mijenjao i oblik glave: smanjivale su se kosti lica i lukovi iznad očiju. Također, mijenjanjem prehrane čovjeka mijenjalo se i zubalo. Primjerice, očnjaci su se smanjivali.

Korištenje govora za komunikaciju značajno je utjecalo na evoluciju čovjeka. Olakšalo je prijenos informacija s generacije na generaciju i omogućilo razvoj kultura i tradicija. Time je omogućeno stvaranje zajednica koje su čovjeku pružale zaštitu i omogućavale preživljavanje napada puno spretnijih i bržih životinja.