Živčani sustav je glavni sustav koji upralja ljudskim organizmom. Dijeli se na središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Središnji se sastoji od mozga i leđne moždine, a periferni od živaca koji se šire po cijelom tijelu.

Živčane stanice grade živčani sustav i čine živčano tkivo. One imaju sposobnost provođenja živčanih impulsa.

Neuroni su živčane stanice koje čine temeljnu jedinicu građe i funkcije živčanog sustava. Svaki neuron se sastoji od tijela s dendritima koji primaju signal i aksona koji prenosi informaciju do sljedećeg neurona.

Sinapsa je razmak (međuprostor) između završnih nožica jedne i kratkih ogranaka druge živčane stanice. U području sinapse dolazi do prijenosa živčanog impulsa izlučivanjem kemijskih tvari.

Periferni živčani sustav čine živci koji prenose živčane impulse po cijelom tijelu. Živci prenose impulse uvijek u smjeru od tijela stanice prema završnim nožicama.

Središnji živčani sustav čine veliki mozak, mali mozak i moždano deblo na koje se nastavlja leđna moždina.

Živac se sastoji od velikog broja živčanih vlakana (dugih ogranaka živčanih stanica) i krvnih žila. Živčana vlakna mogu biti osjetilna ili pokretačka. Osjetilna vlakna provode impulse od organa koji prima podražaj do središnjeg živčanog sustava, a pokretačka vlakna šalju naredbe iz središnjeg sustava do organa.

Osjetilna živčana vlakna primaju podražaje od osjetilnih organa i prenose ih do središnjeg živčanog sustava, odnosno mozga i leđne moždine.

Pokretačka živčana vlakna prenose upute iz središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne moždine) do ostatka tijela, npr. do unutarnjih organa ili mišića.

Veliki mozak građen je od moždane kore na površini i moždane srži u unutrašnjosti. Možda kora je naborana i u njoj se zbivaju najsloženiji misaoni procesi. Veliki mozak dijeli se na lijevu i desnu polutku. Lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela, a desna lijevom.

Mali mozak je zadužen za koordinaciju pokreta i održavanje ravnoteže što nam omogućuje izvođenje preciznih radnji. Ono se nalazi ispod velikog mozga, u stražnjem dijelu lubanje.

Moždano deblo povezuje mozak i leđnu moždinu. U njemu dolazi do križanja živaca, zbog čega lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela i obrnuto. Moždano deblo jedan je od najbitnijih dijelova živčanog sustava jer upravlja brojnim tjelesnim funkcijama nužnima za održavanje života, kao što je rad srca i disanje, ali i refleksi kao što su gutanje i kihanje.

Leđna moždina prolazi kroz kralježnicu. Iz nje izlaze živci koji se šire po cijelom tijelu što omogućuje kontrolu refleksnih radnji i osigurava brze reakcije u slučaju opasnosti jer podražaj ne mora putovati do mozga da bi se izazvala reakcija, već ju koordinira leđna moždina.

Refleksni luk uspostavlja se kada je potrebna brza, refleksna reakcija (npr. kada osjetimo bol). U tom slučaju, osjetilna živčana vlakna prenose podražaj do leđne moždine iz koje kreće povratna informacija putem pokretačkih živčanih vlakana (najčešće je ta povratna informacija uputa tijelu da odmakne od bolnog podražaja).

Ovisnost je stanje organizma kada ono neprestano traži tvari koje djeluju štetno na živčani sustav i bez njih teško funkcionira. Najčešće tvari koje uzrokuju ovisnost kod ljudi su nikotin, alkohol i razne droge.

Pasivno pušenje je kada osoba udiše dim duhanskog proizvoda, a sama ne puši. Kao i pušenje, ono povećava rizik od raka pluća.

Narkomanija je drugi naziv za ovisnost o drogi. Do nje dolazi kada osoba ne može normalno funkcionirati bez stalnog konzumiranja određene tvari. Ono može dovesti do psihičkih poremećaja, predoziranja i smrti.

Do krize ustezanja dolazi odmah nakon prestanka konzumiranja tvari o kojoj je osoba ovisna. Tada se osoba osjeća psihički i fizički loše jer joj se tijelo ponovno navikava na funkcioniranje bez štetnih supstanci.

Epilepsija ili padavica je bolest živčanog sustava. Ono uzrokuje napadaje grčenja tijela u kojem osoba često pada na tlo, izlazi joj pjena na usta i ne može komunicirati s okolinom. Ako netko ima epileptični napad, treba ga poleći na bok i zaštititi ga od udaranja glavom.

Do potresa mozga može doći pri jačem udarcu u glavu. Simptomi potresa mozga su glavobolja, nesvjestica i mučnina, a može doći i do zaboravljanja događaja i infomacija. Ako osoba sumnja na potres mozga, mora potražiti liječničku pomoć i mirovati.

Moždani udar je krvarenje u mozgu do kojeg dolazi zbog puknuća žile u mozgu. Posljedica je oštećenje tog dijela mozga što može uzrokovati paralizu, a u težim slučajevima smrt.

Gnojni meningitis je bakterijska bolest kod koje bakterije uzrokuju upalu moždane ovojnice. Neki od simptoma su glavobolja, vrućica, ukočen vrat i pospanost. Kako je to bakterijska bolest, ona se liječi antibioticima.

Virusni meningitis je bolest živčanog sustava uzrokovana virusom. To je upala moždanih ovojnica i u težim slučajevima može uzrokovati smrt.

Bjesnoća je bolest živčanog sustava uzrokovana virusom, a čovjek se zarazi ako ga ugrize zaražena životinja (pas, lisica). To je upala mozga koja uzrokuje smrt.

Dječja paraliza je bolest živčanog sustava kada virus napada leđnu moždinu. Danas se mi redovito kao djeca cijepimo protive ove bolesti.