Unutarnja oplodnja je oplodnja unutar tijela ženke. Ovaj tip oplodnje je obilježje kopnenih kralježnjaka, sisavaca, ptica i gmazova.

Svi sisavci imaju unutrašnju oplodnju do koje dolazi u jajovodu. Nakon oplodnje zametak odlazi u maternicu gdje nastavlja svoj razvoj.

Ptice imaju unutrašnju oplodnju koja se događa u jajovodu ženke. Nakon oplodnje, oko zametka se stvaraju zaštitne ovojnice i nastaje jaje koje ženka izbacuje iz tijela.

Gmazovi imaju unutrašnju oplodnju koja se događa u jajovodu ženke. Nakon oplodnje, oko zametka se stvaraju zaštitne ovojnice i nastaje jaje koje ženka izbacuje iz tijela i polaže u tlo ili pijesak.

Ribe imaju vanjsku oplodnju. Jajne stanice izlaze iz tijela majke i spajaju se sa spermijima u vodi, gdje se nastavlja razvoj potomka.

Vodozemci imaju vanjsku oplodnju. Jajne stanice izlaze iz tijela majke i spajaju se sa spermijima u vodi, gdje se nastavlja razvoj potomka. Razvoj vodozemaca se nastavlja i nakon njihovog izlijeganja kroz proces preobrazbe.

1. zametak - nastaje oplodnjom, iz njega se razvija mladi organizam 2. amnion - ovojnica koja obavija amnionsku šupljinu ispunjenu vodom u kojoj se nalazi zametak 3. žumanjak - izvor hrane, obavijen žumanjčanom vrećicom 4. korion - ovojnica koja obavija zametak, amnion i žumanjak 5. alantois - ovojnica koja obavija šupljinu u kojoj se skladište otpadne tvari 6. vanjska ljuska - štiti od vanjskih utjecaja i preko nje se vrši izmjena plinova

Oplodnja do koje dolazi izvan tijela roditeljske jedinke, a obilježje je riba i vodozemaca. Mužjaci i ženske izbacuju spolne stanice (spermiji i jajne stanice) u vanjski okoliš gdje dolazi do njihovog spajanja.

Mlade žabe (ličinke) koje izgledaju značajno različito od odraslih jedinki. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep.

Organizmi (najčešće beskralježnjaci) koji mogu stvarati i muške spolne stanice (spermiji) i ženske spolne stanice (jajne stanice). Dvospolnost povećava šanse za uspješno razmnožavanje jer nije važno kojeg je spola koja jedinka. Vrlo rijetko dolazi do samooplodnje, odnosno oplodnje jajne stanice spermijima iste jedinke.

Proces kojim mlade jedinke (ličinke) sazrijevaju te se kroz niz presvlačenja ili razvojem u kukuljici razvijaju u odrasle jedinke. Ličinke se načinom života, prehranom i posebnim organima razlikuju od odraslih oblika. Na primjer gusjenica se preobrazbom razvija u leptira. Razlikujemo potpunu i nepotpunu preobrazbu.

Sve skupine člankonožaca, i vodeni (rakovi) i kopneni (pauci, kukci), razmnožavaju se spolno pri čemu stvaraju jajašca iz kojih se razvijaju mladi. Razlika je ta što je kod vodenih skupina pristna vanjska oplodnja, a kod kopnenih unutarnja oplodnja.

Razmnožavanje je spolno vanjskom oplodnjom. Jajašca se razvijaju u vlažnom okolišu kako bi ih voda zaštitila od isušivanja.

Razvojni proces prisutan kod kukaca i vodozemaca kojim mlade jedinke, kroz nekoliko presvlačenja ili razvojem u kukuljici, poprimaju karakteristike odrasle jedinke.

Ličinka leptira. Razvojni oblik leptira koji ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici.

Kod nepotpune preobrazbe, iz jaja se razvija ličinka koja nalikuje na odrasli oblik. Ličinka raste i presvlači se nekoliko puta tijekom svojeg razvoja dok ne dostigne spolnu zrelost. Ovdje ne postoji stadij kukuljice. Na primjer, nepotpunu preobrazbu imaju vretenca, skakavci, stjenice i uši.

Kod potpune se preobrazbe, iz jaja razvija ličinka koja ne nalikuje na odraslu jedinku. Ličinka raste i nekoliko puta se presvlači te se na kraju zakukulji (stadij kukuljice nije prisutan u nepotpunoj preobrazbi). Nakon određenog vremena, iz kukuljice izlazi odrasla jedinka. Na primjer, potpunu preobrazbu imaju leptiri i kornjaši.

Vodeni se mekušci i bodljikaši razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvijaju ličinke koje slobodno plivaju dok ne dosegnu odraslu dob, kada neki od njih postanu vezani uz dno.

Kopneni su puževi često dvospolci koji imaju unakrsnu oplodnju. Kod razmnožavanja, dvije se jedinke spoje stopalima na mjestu spolnog otvora i svaka jedinka otpušta spermije i oplođuje drugu. Nakon oplodnje, obje jedinke ispuštaju jajne stanice u tlo.

Pojava kada organizam oplodi samog sebe. Moguća je samo u dvospolaca koji proizvode i muške i ženske spone stanice. Najčešće kod nametnika poput trakavica i metilja.

Tip oplodnje kopnenih puževa i gujavica koji su dvospolci. Kod razmnožavanja, dvije se jedinke spoje na mjestu spolnog otvora te svaka jedinka otpušta spermije i oplođuje drugu. Nakon oplodnje, obje jedinke ispuštaju jajne stanice u tlo.

Oblik nespolnog razmnožavanja prisutan kod žarnjaka i spužvi. Roditeljska se jedinka ubrzano mitotski dijeli i razvija novi ogranak - pup. Pup može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku.

Struktura građena od paučine. Uloga kokona je zaštita jajašaca tijekom njihova razvoja.