Rast, razvoj i razmnožavanje čovjeka
Pubertet
Razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Traje od 10. do 19. godine života, a počinje nešto ranije u djevojčica nego u dječaka.
Jajnici
Ženske parne spolne žlijezde. Njihova je uloga lučenje ženskih spolnih hormona (estrogen i progesteron) i stvaranje spolnih stanica (jajne stanice).
Sjemenici
Muške parne spolne žlijezde koje se nalaze izvan trbušne šupljine. Luče muški spolni hormon (testosteron) i stvaraju muške spolne stanice (spermiji).
Mošnja
Kožni nabor izvan tijela muškarca u kojem se nalazi sjemenik. Zbog smještaja izvan tijela, u sjemenicima je nešto niža temperatura (< 37 °C) nego u ostatku tijela što je nužno za razvoj kvalitetnih spermija.
Pasjemenik
Organ muškog spolnog sustava koji je smješten uz sjemenik unutar mošnje. U njemu dozrijevaju spermiji.
Sjemenovod
Cjevasti organ muškog spolnog sustava. On prenosi spermu (spermiji + sjemena tekućina) iz pasjemenika do mokraćno-spolne cijevi.
Jajna stanica
Ženske spolne stanice koje nastaju u ženskim spolnim žlijezdama, jajnicima. Svaka jajna stanica sadrži haploidan broj kromosoma. Otpuštaju se u jajovod gdje može doći do oplodnje.
Spermiji
Muške spolne stanice koje nastaju u sjemenicima, muškim spolnim žlijezdama. Svaki se spermij sastoji od glave s jezgrom unutar koje se nalazi spolni kromosom i repa za kretanje spermija.
Muški spolni sustav
Muški spolni sustav čine vanjski i unutrašnji spolni organi. Spolni ud, parne mošnje i mokraćno-spolna cijev su vanjski spolni organi. Sjemenici, pasjemenici, sjemenovodi, prostata i sjemeni mjehurići su unutrašnji muški spolni organi.
Sjemena tekućina
Tekućina koja zajedno sa spermijima stvara spermu. U njoj se nalazi niz tvari koje spermijima olakšavaju kretanje i stvaraju pogodne uvjete za njihov razvoj i preživljavanje.
Prostata
Žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. Unutar nje se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija i tvari za neutralizaciju mokraćne kiseline. Sve se te tvari izlučuju u sjemenu tekućinu.
Sjemeni mjehurić
Stvaraju tekućinu bogatu hranjivim tvarima poput šećera i bjelančevina. Te hranjive tvari pružaju spermijima energiju za kretanje.
Ejakulacija
Proces izbacivanja sperme iz organizma. Potaknuta je stezanjem spolnog uda i rodnice.
Ženski spolni sustav
Sastoji se od vanjskih i unutarnjih spolnih organa. Stidnica je jedini vanjski spolni organ koji čine velike i male usne, dražica i otvor rodnice. Unutarnji spolni organi uključuju parne jajnike, parne jajovoda, mišićavu maternicu i cjevastu rodnicu.
Stidnica
Vanjski dio ženskih spolnih organa, dok je ostatak ženskih spolnih organa smješten u unutrašnjosti tijela. Stidnica uključuje velike i male stidne usnea, dražica i otvor rodnice.
Jajovod
Parni cjevasti spolni organi kod žena. Jajovod je građen od trepetljikavih nastavaka koji prihvaćaju zrelu jajnu stanicu iz jajnika. U jajovodu dolazi do oplodnje.
Maternica
Maternica je mišićavi organ u kojem se odvija većina trudnoće. U maternici se plod razvija i raste, a maternica mu pruža hranjive tvari i zaštitu. Ako ne dođe do oplodnje, sluznica maternice se ljušti, odnosno dolazi do menstruacije.
Rodnica
Rodnica je cjevasti mišićavi organ koji se nadovezuje na maternicu i spaja ju sa stidnicom (vanjskim dijelom ženskog spolnog sustava). Ona omogućuje spolne odnose, ali i porod i izlazak menstrualne krvi iz tijela.
Ovulacija
Proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz jajnika u jajovod. Jajna stanica se razvija unutar mjehurića u jajniku. Kada sazre, jajna stanica se izbacuje iz mjehurića u jajovod gdje može doći do oplodnje.
Oplodnja
Spajanje muške spolne stanice (spermij) i ženske spolne stanice (jajna stanica). Oplodnjom u jajovodu nastaje zigota koja se razvija u zametak koji odlazi u maternicu.
Mjesečnica
Menstruacijsko krvarenje kojim se iz tijela izbacuje neoplođena jajna stanica. Tijekom mjesečnice dolazi do ljuštenja sluznice maternice i to je zapravo krv koju vidimo.
Menstruacijski ciklus
Period od prvog dana jednog menstrualnog krvarenja do prvog dana sljedećeg menstrualnog krvarenja. Menstrualni ciklus traje od 28 do 32 dana.
Klimakterij
Klimakterij je životna faza u životu žene koja najčešće nastupa između 45. i 50. godine. U tom periodu sazrijevanje jajnih stanica postaje neredovito, no još uvijek se događa (trudnoća je još uvijek moguća).
Menopauza
Menopauza je životna faza u životu žene u kojoj u potpunosti prestaje proizvodnja jajnih stanica. Nakon ulaska u menopauzu žena više ne može ostati trudna.
Izostanak mjesečnice
Mjesečnica izostaje tijekom trudnoće. Međutim, do izostanka može doći i zbog drugih čimbenika poput stresa i bolesti. Drugi naziv za izostanak mjesečnice je amenoreja.
Plodni dani
Dani kada postoji najveća mogućnost oplodnje. To su dani kada dolazi do ovulacije te nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.
Mejoza
Stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama, jajnicima i sjemenicima. Njome nastaju četiri spolne stanice s haploidnim (polovičnim) brojem kromosoma. Mejoza se dijeli na dvije mejotičke diobe, mejoza I. i mejoza II.
Zigota
Zigota je oplođena jajna stanica iz koje se razvija novi organizam. Nastaje spajanjem jezgara spermija i jajne stanice i ima diploidni (2n) broj kromosoma.
Spolni kromosomi
Kromosomi koji određuju spol. Kod čovjeka postoje dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY). Kako jajna stanica uvijek sadrži X kromosom, spermij je taj koji određuje spol djeteta.
Autosomi
Autosomi su tjelesni kromosomi. Svaka tjelesna stanica ima 44 autosoma dok spolne stanice imaju 22 autosoma. Autosomi ne sudjeluju u određivanju spola, ali nose gene za neke druge karakteristike poput boje očiju.
Posteljica
Posteljica je organ koji se razvija istovremeno sa zametkom i tijekom trudnoće je najbitniji organ za hranjenje ploda, a sudjeluje i u njegovoj zaštiti. S plodom je povezana pupčanom vrpcom.
Dojenje
Majka dojenjem hrani dijete, no u majčinom mlijeku se osim hranjivih tvari nalaze i brojne obrambene stanice iz majčinog tijela. Dojenjem dijete dobiva energiju, ali i razvija obrambeni sustav.
Nedonošče
Nedonošče je dijete koje se rodilo prije 37. tjedna trudnoće. Tada još nisu u potpunosti razvijeni svi organi te dijete ostaje određeno vrijeme u bolnici u inkubatoru.
Dvojajčani blizanci
Dvojajčani blizanci nastaju od dvije jajne stanice koje su oplođene u slično vrijeme. Oni su biološki samo braća koja su "slučajno" iste dobi i pokazuju manje sličnosti od jednojajčanih blizanaca.
Jednojajčani blizanci
Jednojajčani blizanci izgledaju gotovo identično. Oni nastaju od jedne zigote koja se na početku trudnoće podijelila na dvije stanice i od svakoe stanice se razvilo jedno dijete.
Aleli
Aleli su kopije istih gena u stanici. Jednu kopiju nasljeđujemo od majke, a drugu od oca. Jedan alel može biti dominantan u odnosu na drugi, recesivan u odnosu na drugi ili mogu biti u kodominaciji.
Mutacije
Mutacije su promjene u molekuli DNA koje mogu nastati spontano ili su izazvane vanjskim utjecajem. Mutacije mogu biti bezopasne poput očiju s različitim šarenicama, ali mogu i uzrokovati probleme u rastu i razvoju organizma i dovesti do smrti.
Downov sindrom
Osobe s Downovim sindromom imaju 3 primjerka 21. kromosoma zbog čega se 21.3. obilježava kao Dan osoba s Down sindromom. Osobe s Downovim sindromom imaju određene fizičke karakteristike te su podložnije bolestima.
HIV virus
HIV virus napada bijele krvne stanice i može uzrokovati pojavu smrtonosne spolno prenosive bolesti zvanu AIDS. Prenosi se krvlju, nezaštićenim spolnim odnosom s oboljelom osobom, a i majka ga može prenijeti na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja. Za sada ne postoji cjepivo, već se kod oboljelih primjenjuju lijekovi koji ublažuju simptome.
HPV virus
Humani papiloma virus uzrokuje rak vrata maternice. To je spolno prenosivi virus protiv kojeg danas postoji cjepivo.
Kondom
Kondom je metoda kontracepcije koja značajno smanjuje mogućnost trudnoće. Također, to je jedino kontracepcijsko sredstvo koje pruža i zaštitu od spolno prenosivih bolesti.
Apstinencija
Apstinencija je suzdržavanje od spolnih odnosa. To je jedini način koji ima 100 %-tnu zaštitu od trudnoće i spolno prenosivih bolesti.
Prirodne metode kontracepcije
Prirodne metode kontracepcije temelje se na praćenju promjena na tijelu žene kako bi se prepoznala ovulacija, no ne moraju uvijek biti pouzdane jer je ponekad teško prepoznati neke znakove ovulacije.
Umjetne metode kontracepcije
Umjetne metode koriste različita kontracepcijska sredstva (npr. kondomi i kontracepcijske pilule) koji su pouzdaniji od prirodnih metoda. Treba imati na umu da niti jedna metoda kontracepcije nije 100 % pouzdana.