Osjetilni organi su zaduženi za primanje podražaja. Sadrže stanice specijalizirane za prepoznavanje određenog tipa podražaja i za prijenost podražaja do osjetilnog živca koji podražaj pretvara u živčani impuls.

Oko je osjetilni organ koji se sastoji od glavnog dijela i pomoćnih dijelova. Glavni dio jest očna jabučica, a pomoćni dijelovi su trepavice, obrve, gornji i donji kapak, očni mišići te suzna žlijezde. Očna jabučica nam omogućuje da vidimo dok pomoćni dijelovi štite oko.

Pomoćni dijelovi štite oko od prašine, znoja i prejake svjetlosti, vlaže i ispiru oko čime sprječavaju razvoj bakterija te usmjeravaju očnu jabučicu prema promatranom objektu. Pomoćne dijelovi oka čine kapci, trepavice, obrve, suzne žlijezde i očni mišići.

Osjetilo vida ukljućuje oko, vidni živac i središte za vid koje je smješteno u velikom mozgu. Gotovo sve informacije koje naš mozak dobije o okolini, dobiva putem osjetila vida (čak 90 % informacija!).

Očna jabučica glavni je dio oka. Sastoji se od rožnice, zjenice, šarenice, leće, bjeloočnice, mrežnice i vidnog živca. Kroz zjenicu, leću i staklasti dio svjetlost ulazi do osjetilnih stanica koje se nalaze u unutrašnjosti oka, na ovojnici koja se naziva mrežnica.

Daltonizam je urođeni poremećaj vida zbog kojeg osoba ne razlikuje boje. Iako neke osobe s daltonizmom uopće ne mogu razlikovati boje, većina ima problema s razlikovanjem nekih, a ne svih boja (npr. crvena i zelena).

Osoba je kratkovidna kada ne vidi jasno predmete u daljini, odnosno vidi samo na kratke udaljenosti. Do kratkovidnosti dolazi kada je očna jabučica izdužena ili kada je rožnica previše zakrivljena. U tom slučaju, svjetlost koja dolazi stvara sliku ispred mrežnice umjesto na mrežnici.

Osoba je dalekovidna kada ne vidi jasno predmete u blizini, odnosno vidi samo na veće udaljenosti. Do dalekovidnosti dolazi kada je očna jabučica prekratka. U tom slučaju, svjetlost koja dolazi stvara sliku iza mrežnice umjesto na mrežnici.

Slabovidnost je teži nedostatak vida koji nastaje jer oko tijekom razvoja ne razvije normalnu vidnu oštrinu. Osoba ima zamagljen vid, nema osjećaj za dubinu prostora te teže vidi kontrast čak i kada nosi naočale.

Sljepoća podrazumijeva potpuni nedostatak vida. Slijepe osobe ne mogu čitati tiskani tekst, ali zato postoji Brailleovo pismo koje se sastoji od izbočenih točkica. Danas postoje i brojni računalni programi koji čitaju tekst, što slijepim osobama omogućuje slušanje pisanih sadržaja.

Glaukom je progresivna bolest propadanja očnog živca koja se očituje u povišenom očnom tlaku. Ako se bolest ne dijagnosticira na vrijeme može doći do potpunog gubljenja vida - sljepoće. Odgovarajućim liječenjem sljepoća se može spriječiti.

Osjetilo sluha čine uho (vanjsko, srednje i unutarnje), slušni živac i središte za sluh. Uho prima zvučne podražaje iz okoline. Slušni (osjetilni) živac prenosi impuls (infomaciju) do središta za sluh u velikom mozgu.

Građa uha može se podijeliti na tri cjeline: 1. vanjsko uho kojeg čine uška i zvukovod 2. srednje uho kojeg čine bubnjić i slušne košćice 3. unutarnje uho kojeg čine pužnica sa slušnim stanicama, slušni živac, organi za ravnotežu i ravnotežni živac.

Vanjsku uho građeno je od uške i zvukovoda. Uška usmjerava zvuk u zvukovod, a zvukovodom titranje zvučnih valova putuje u srednje uho do bubnjića.

Srednje uho čine bubnjić i slušne košćice. Bubnjić titra kada do njega dođu zvučni valovi iz vanjskog uha. Ti titraji pomiču slušne košćice koje pojačavaju zvuk i prenose ga u unutarnje uho.

U unutarnjem uhu nalazi se pužnica, slušni živac, organi za ravnotežu i ravnotežni živac. U pužnici se nalaze slušne stanice s dlačicama koje titraju zajedno sa slušnim košćicama iz srednjeg uha. Na taj način se zvučni valovi pretvaraju u živčane impulse koje slušni živac prenosi u središte za sluh u velikome mozgu. Ravnotežni živci prenose impulse do središta za ravnotežu u malome mozgu.

U unutarnjem uhu nalazi se pužnica. Slušne stanice s dlačicama u pužnici titraju zajedno sa slušnim košćicama iz srednjeg uha. Na taj način se zvučni valovi pretvaraju u živčane impulse koje slušni živac prenosi u središte za sluh u velikome mozgu.

Osjetilo ravnoteže uključuje organe za ravnotežu koji se nalaze u unutarnjem uhu, ravnotežne živce i središte za ravnotežu u malome mozgu. Živčani impulsi stižu do malog mozga pomoću ravnotežnih živaca koji preuzimaju podražaje iz osjetila za ravnotežu koja se nalaze u uhu.

Nagluhost je djelomičan gubitak sluha. To je oblik oštećenja sluha prisutan kod osoba gdje su bubnjić, slušne košćice i slušne stanice manje osjetljive na zvuk. Nagluhe osobe često koriste slušne aparatiće kako bi bolje čule.

Gluhoća je oblik oštećenja sluha kada dolazi do potpunog gubitka sluha. Može biti urođena ili rezultat oštećenja slušnih organa izlaganjem prevelikoj buci.

Osjetilne stanice za okus nalaze se na površini jezika. One primaju kemijski podražaj koji se zatim pretvara u električni signal koji okusnim živcima putuje do središta za okus u velikome mozgu.

Naše osjetilne stanice za okus se nalaze na površini jezika. One primaju kemijski signal otopljene hrane. Imamo pet vrsta osjetilnih stanica kojima možemo razlikovati pet okusa: slatko, slano, gorko, kiselo i umami. Različiti dijelovi jezika specijalizirani su različite okuse, pa određeni okus intenzivnije osjetimo određenim dijelom jezika.

Osjetilne stanice za miris nalaze se u nosu. Podražaj mirisa pretvara se u živčani impuls u osjetilnim stanicama te se putem osjetilnog njušnog živca prenosi do središta za njuh u velikome mozgu, gdje nastaje osjet njuha.

Termoregulacija je sposobnost organizma da održava stalnu tjelesnu temperaturu. Veliku ulogu u termoregulaciji ima koža. S jedne strane, svojim osjetnim tjelešcima koža prikuplja informacije o promjeni temperature i šalje ih u mozak, a s druge strane preko kože se izlučuje znoj koji hladi tijelo.

Koža je bogata osjetilnim tjelešcima za hladnoću, osjetilnim tjelešcima za toplinu, raznim osjetilnim tjelešcima za dodir i živčanim završecima koji prepoznaju osjet bola.