Deoksiribonukleinska kiselina koja se sastoji od dva antiparalelna lanca povezana u obliku uzvojnice. Svaki lanac je građen od nukleotida. DNA prenosi nasljedni materijal (gene) od roditelja u potomstvo.

Nukleotid je osnovna građevna jedinica nukleinske kiseline. Sastoji se od dušične baze, fosfatne skupine i šećera pentoze.

DNA i RNA. Građene su od velikog broja nukleotida, a svaki nukleotid se sastoji od šećera pentoze (deoksiriboza ili riboza), fosfatne skupine i dušične baze (A,G,C,T,U).

Struktura koja nastaje čvrstim namatanjem DNA oko proteina. To je oblik DNA koji nastaje tijekom diobe i pogodan je za pomicanje DNA po jezgri tijekom nastanka novih stanica.

Čini ga dvolančana DNA namotana oko posebne skupine proteina koje nazivamo histoni. Prije diobe kromatin se kondenzira, odnosno gušće pakira u kromosom.

Dio DNA molekule koji nosi upute za određena svojstva (npr. građa nekog dijela stanice). Na jednoj molekuli DNA nalazi se mnogo različitih gena, a geni za jedno svojstvo mogu se nalaziti i na različitim molekulama DNA.

Skup svih informacija u molekuli DNA. Uključuje i gene i nekodirajuće dijelove DNA molekule.

Naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju nove tjelesne stanice. U mitozi od jedne stanice nastaju dvije stanice koje su identične međusobno i sa stanicom od koje su nastale te sve imaju jednak broj kromosoma.

Sposobnost DNA molekule da stvara vlastite kopije, odnosno od jedne DNA nastaju dvije istovjetne DNA molekule. Svaki lanac predstavlja kalup za sintezu novog lanca DNA. Svaka novonastala molekula DNA sastoji se od jednog starog lanca (kalup) i jednog novog.

Jednolančana nukleinska kiselina čiji se nukleotidi sastoje od šećera pentoze, fosfatne skupine i dušičnih baza. RNA je nasljedni materijal kod nekih virusa.

Organel prisutan samo kod eukariotskih organizama. U njoj je pohranjen genetski materijal - DNA molekula.

Struktura izgrađena od jedne DNA molekule namotane oko proteina. Dvije sestrinske kromatide tvore kromosom.

Tjelesne ili somatske stanice imaju diploidan broj kromosoma. One se dijele mitozom gdje iz jedne stanice nastaju dvije gentički iste stanice.

Promjene u strukturi kromosoma, u broju kromosoma organizma ili promjene u zapisu gena. Do anomalije dolazi zbog grešaka i oštećenja tijekom diobe.