Endokrini sustav odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona koji reguliraju biološke procese poput rasta i razvoja. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustavom. Često utječe na sporije, dugotrajnije procese od onih koje kontrolira živčani sustav.

Kemijske tvari koje izlučuju endokrine žlijezde. Izlučuju se u krv kojom se prenose do ciljnih stanica. Određeni hormon djeluje samo na one stanice koje imaju receptor za njegovo prepoznavanje.

Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim izlučivanjem. One izlučuju svoje sekrete direktno u krv. Primjeri su hipotalamus, hipofiza, štitna žlijezda, spolne žlijezde.

Ciljne stanice su određene stanice na koje djeluju samo određene vrste hormona. Kako bi hormon djelovao na stanicu, stanica mora imati molekule za prepoznavanje, odnosno receptore za taj hormon. Na primjer, stanice probavnog sustava neće reagirati na spolne hormone.

Hipofiza se često naziva glavna endokrina žlijezda. Smatramo ju vezom između živčanog i endokrinog sustava jer prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Proizvodi svoje hormone, ali regulira i izlučivanje hormona drugih žlijezda.

Hormon koji izlučuje hipofiza. Ovaj hormon je odgovoran za rast organizma, a poremećaji u radu hipofize i njegovom lučenju mogu dovesti do patuljastog (nedostatak hormona rasta) ili divovskog rasta (previše lučenja hormona rasta.

Divovski rast ili gigantizam je poremećaj do kojeg dolazi uslijed pretjeranog izlučivanja hormona rasta kao posljedica pojave tumora. Hormon rasta je jedan od hormona koje izlučuje hipofiza.

Žlijezda smještena s prednje strane vrata čija je glavna uloga reguliranje metabolizma. Za pravilan rad štitne žlijezde je potreban jod koji unosimo konzumirajući jodiranu sol.

Bolest štitne žlijezde. Dolazi do povećanja žlijezde i stvara se tzv. guša. Do pojave bolesti dolazi zbog nedostatka joda.

Parna žlijezda endokrinog sustava. Po jedna je nadbubrežna žlijezda smještena na vršnom dijelu svakog bubrega. Nadbubrežna žlijezda izlučuje više tipova hormona, a neki od njih su adrenalin, aldosteron i kortizol.

Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu. Izlučuje ga nadbubrežna žlijezda smještena na vršnom dijelu bubrega.

Gušterača je i endokrina i egzokrina žlijezda. Kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi (inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon povećava). Kao egzokrina žlijezda izlučuje probavne enzime u probavilo.

Inzulin je hormon koji izlučuje gušterača i koji zajedno s glukagonom regulira razinu šećera u krvi. Nakon obroka, u našoj krvi se nalazi povećana količina šećera te dolazi do povećanog lučenja inzulina. Inzulin omogućuje ulazak šećera u stanice i njegovo iskorištavanje za energiju.

Glukagon je hormon gušterače koji zajedno s inzulinom regulira količinu šećera u krvi. Glukagon povisuje razinu šećera u krvi aktiviranjem otpuštanja uskladištenog šećera iz jetre ili mišića.

Dijabetes ili šećerna bolest je uzrokovana previsokom razinom šećera u krvi. Do bolesti može doći zbog nedostatka inzulina (dijabetes tipa 1) ili nemogućnosti gušterače da reagira na inzulin (dijabetes tipa 2).

Šećerna bolest koja se javlja usred nedostatka inzulina u krvi. Dolazi do uništavanja stanica koje proizvode inzulin. Oboljele osobe moraju redovno mjeriti šećer u krvi te uzimati inzulin putem injekcija.

Šećerna bolest kada stanice gušterače ne mogu koristiti dostupan inzulin. Šećer ne može ući u stanice te dolazi do njegovog nakupljanja u krvi. Češći je od dijabetesa tipa 1.

Spolne žlijezde proizvode spolne stanice (jajne stanice i spermiji) i luče spolne hormone. Spolni hormoni (testosteron, estrogen i progesteron) reguliraju razvoj reproduktivnog sustava u žena i muškaraca.

Etilen ili hormon rasta je biljni hormon važan za rast i razvoj biljaka. Potiče dozrijevanje plodova i cvjetanje, savijanje listova, starenje listova i cvjetova i njihovo otpadanje. Kod gljiva potiče stvaranje spora koje služe za nespolno razmnožavanje.

Za rast i razvoj biljaka najbitnija je hormonska ravnoteža, tj. koliko ima određenog hormona u odnosu na druge hormone. To je drugačije nego kod životinja kod kojih je bitno je li prisutan određeni hormon, a manje je bitno koliko je drugih hormona.

Jod je nužan za pravilan rad štitne žlijezde. Jod unosimo svakodnevno konzumiranjem umjereno slane hrane jer je sol koju koristimo jodirana. Kada dođe do nedostatka joda, rad štitne žlijezde se remeti, ona se višestruko povećava i dolazi do bolesti koju nazivamo gušavost.

Egzokrine žlijezde su žlijezde s vanjskim izlučivanjem. One izlučuju svoje produkte na površinu tijela ili u tjelesne šupljine. Primjer su žlijezde znojnice koje izlučuju znoj na površinu tijela i žlijezde slinovnice koje izlučuju slinu u usnu šupljinu.

Patuljasti rast je poremećaj do kojeg dolazi uslijed nedovoljnog izlučivanja hormona rasta. Do njega može doći zbog pojave tumora ili povrede hipofize koja luči hormon rasta.