Reguliraju li sva živa bića sastav svojih tjelesnih tekućina
Izlučivanje kod jednostaničnih organizama
Jednostanični organizmi sastoje se od samo jedne stanice, a organi su složene strukture izgrađene od mnogo stanica, stoga je nemoguće da jednostanični organizam ima organe. No, koriste se drugačijim mehanizmima za reguliranje sastava tjelesnih tekućina.
Difuzija preko stanične membrane
Slično kao jednostavni beskralježnjaci koji izlučuju otpadne i štetne tvari preko površine tijela, jednostanični organizmi vrše izlučivanje preko "površine tijela". Kako su građeni od jedne stanice, njihova "površina tijela" zapravo je stanična membrana koja obavija stanicu preko koje štetne i otpadne tvari te višak vode mogu prolaziti difuzijom (proces prelaska tvari kroz polupropusnu membranu iz područja u kojem ima više tvari u područje u kojem ima manje tvari).
Stezljivi mjehurić
Stezljivi mjehurić je organel koji se nalazi u nekim jednostaničnim organizmima. Funkcionira tako da se polagano ispunjava vodom, a kada se ispuni stisne se i istisne vodu iz tijela jednostaničnog organizma. Time sprječava nakupljanje previše vode u jednostaničnom organizmu. Stezljivi mjehurić imaju papučica i ameba.
Izlučivanje kod biljaka i algi
Biljke i alge nemaju posebne organe za izlučivanje. Kod biljaka i algi cijeli organizam na različite načine utječe na regulaciju sastava tjelesnih tekućina.
Puči
Puči su otvori na površini biljke koji služe za reguliranje količine vode u biljci.
Transpiracija
Transpiracija je proces izlaska viška vode u obliku vodene pare kroz puči.
Izmjena plinova preko puči
Osim vodene pare u procesu transpiracije, kroz puči se događa i izmjena plinova koji su bitni za provođenje fotosinteze: ugljikovog(IV) oksida i kisika.
Izlučivanje vode u tekućem obliku
U uvjetima visoke vlažnosti zraka biljke slabije vrše transpiraciju jer je već mnogo vodene pare u zraku, pa je teško izbaciti dodatnu vodenu paru iz puči. U tim uvjetima biljke izbacuju višak vode u obliku kapljica.
Otpadne tvari biljaka
Biljke nemaju posebne sustave za izlučivanje, pa ne izbacuju otpadne tvari, nego ih pohranjuju u listove, plodove i koru koje povremeno odbacuju kako bi se riješili otpadnih tvari u njima.
Slanuše
Biljke prilagođene na slana staništa nazivaju se slanuše. One mogu opstati na izrazito slanim staništima, kao što je obala mora. Imaju posebne solne žlijezde pomoću kojih izbacuju višak soli i brojne druge prilagodbe na svoje ekstremno stanište.