Bubreg je organ za izlučivanje kojeg imaju svi kralježnjaci, uključujući čovjeka. U bubregu se proizvodi mokraća koja sadrži otpadne tvari, ali i višak soli i vode iz tijela. Sustav za izlučivanje nekih kralježnjaka završava mokraćnim otvorom, a kod nekih završava nečisnicom. Mokraćni otvor pojavljuje se kod većine sisavaca i riba, a nečisnica kod vodozemaca, gmazova i ptica.

Mokraćni otvor je otvor kroz koji prolazi isključivo mokraća. Pojavljuje se kod većine sisavaca i riba.

Nečisnica je zajednički otvor kroz koji iz tijela izlaze produkti sustava za izlučivanje, ali i probavnog i reproduktivnog sustava. Tipičan je za vodozemce, ptice i gmazove.

U kopnenim (slatkim) vodama nalazi se relativno malo otopljenih soli (zato kopnene vode nemaju slani okus). U odnosu na takvu vodu, u tjelesnim tekućinama ribe nalazi se veća količina soli. Kako su tjelesne tekućine ribe "gušće" (imaju više otopljenih tvari) u odnosu na okolnu vodu, voda procesom osmoze ulazi u tijelo ribe iz prostora u kojem je koncentracija vode veća (okolina) u prostor u kojem je koncentracija vode manja (tijelo ribe). Zato bubrezi riba kopnenih voda pojačano rade na izbacivanju viška vode i zadržavanju soli u tijelu.

U morskoj vodi nalazi se mnogo otopljenih soli (zato morska voda ima slan okus). U odnosu na morsku vodu u tjelesnim tekućinama ribe nalazi se manja količina soli. Kako su tjelesne tekućine ribe "rjeđe" (imaju manje otopljenih tvari) u odnosu na okolnu vodu, voda procesom osmoze izlazi iz tijela ribe iz prostora u kojem je koncentracija vode veća (tijelo ribe) u prostor u kojem je koncentracija vode manja (okolina). Morske ribe piju morsku vodu kako bi unijele što više tekućine u tijelo, ali time unose i dodatne soli. Zbog toga bubrezi izbacuju višak soli iz tijela, a zadržavaju vodu.

U sušnim uvjetima nema dovoljno vode, pa su se životinje koje žive u tim područjima prilagodile tako što imaju duge bubrežne kanaliće. Dugi bubrežni kanalići povećavaju površinu kojom prolazi tekućina tijekom procesa filtriranja, zbog čega se više vode uspijeva vratiti u organizam.

Beskralježnjaci složenije građe imaju organe za izlučivanje koji se nazivaju cjevčice za izlučivanje. Neke od skupina organizama s cjevčicama za izlučivanje su kolutićavci i člankonošci.

Beskralježnjaci jednostavnije građe nemaju organe za izlučivanje, nego izbacuju štetne i otpadne tvari preko površine tijela. Jedna od skupina organizama koje izlučuju otpadne tvari preko površine tijela su žarnjaci.