Grof Janko Drašković je 1832. godine izdao dokument „Disertacija“ u kojemu je u vrijeme početka narodnog preporoda tražio neke političke ideje i promjene za Hrvatsku:
- veću upravnu samostalnost,
- ujedinjenje hrvatskih zemalja,
- bolji odnos prema kmetovima,
- poboljšanje gospodarstva…

Nakon izbijanja revolucije u HM, u Zagrebu su se skupili građani na Narodnoj skupštini i 25. ožujka 1848. sastavili dokument naziva Zahtijevanja naroda. Zahtijevanja su imala 30 točaka ili zahtjeva za poboljšanje položaja Hrvata.
Za razliku od ostalih, Hrvati su na miran način tijekom 1848. tražili promjene.

Od svih zahtjeva, ispunjeno je da Jelačić postane ban
- kasnije je imenovan i zapovjednikom Vojne krajine, namjesnikom Dalmacije i Rijeke
--> tako se činilo da je Jelačić ujedinio hrvatske zemlje
- ban je bio do 1859. g. kada je umro

U Zagrebu je dobio spomenik 1866. godine, a spomenik, unatoč uklanjanju u jednom periodu, na središnjem zagrebačkom trgu stoji i danas.

Novi car Habsburške Monarhije postao je Franjo Josip I. (1848. – 1916.).

Do tada je možda i bilo prilike da stanje u Hrvatskoj bude bolje otkako je Jelačić postao ban, ali Franjo Josip I. donosi 1849. novi ustav koji se naziva oktroirani (nametnuti) ustav (zato što ga je donio sam, bez odobrenja parlamenta). Ustavom je uveden centralizam.