Hrvatska na početku 20. stoljeća
Trijalizam označava:
Prikaži odgovor
Političari novog kursa zalagali su se za trijalizim, odnosno preustroj Austro-Ugarske Monarhije u zajednicu s trećom državom koju bi činili južnoslavenski narodi okupljeni oko Hrvatske.
Vrati na pitanje
Što je bila "politika novog kursa"?
Prikaži odgovor
\n
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Vrati na pitanje
Kako se zvao časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god.?
Prikaži odgovor
Časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god. zvao se \"Dom\" i bio je namijenjen prosvjećivanju seljaka. Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Vrati na pitanje
Koje godine je osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka?
Prikaži odgovor
Hrvatska pučka seljačka stranka je osnovana 1904. godine. Osnovala su ju braća Antun i Stjepan Radić.
Vrati na pitanje
U Hrvatsko-srpsku koaliciju su ušle sve hrvatske i srpske stranke u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.\nizadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Vrati na pitanje
Koju su stranku osnovali Antun i Stjepan Radić?
Prikaži odgovor
Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Vrati na pitanje
Koja je stranka pobijedila na izborima za Hrvatski sabor 1906. godine?
Prikaži odgovor
Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio Hrvatsko-srpska koalicija. Ta je koalicija pobijedila na izborima 1906. godine i bila na vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji, ali kad je sabor raspušten, koalicija je postala oporbena stranka.
Vrati na pitanje
Jedan od glavnih zadataka HPSS bila je borba za opće pravo glasa te:
Prikaži odgovor
Hrvatska pučka seljačka stranka je osnovana 1904. godine. Osnovala su ju braća Radić. Jedan od glavnih zadataka HPSS bila je borba za opće pravo glasa te opismenjavanje i obrazovanje seljaštva.
Vrati na pitanje
Hrvatsku pučku seljačku stranku su osnovala braća:
Prikaži odgovor
Hrvatsku pučku seljačku stranku su osnovala braća Stjepan i Antun Radić 1904. godine.
Vrati na pitanje
Hrvatski političari novog kursa u Hrvatskoj surađivali su sa:
Prikaži odgovor
Politika novog kursa označava zaokret prema mađarskim oporbenim strankama i zbližavanje s njima kao otpor prema Austriji. Osim toga, u Hrvatskoj je došlo do suradnje i zbližavanja hrvatskih sa srpskim političarima pa je osnovana Hrvatsko-srpska koalicija.
Vrati na pitanje
Za što se HPSS nije zalagala?
Prikaži odgovor
Braća Radić vidjela su velike mogućnosti u politici ako uključe seljake koji su bili najbrojnije stanovništvo Hrvatske. Stoga se stranka zalagala prije svega da i seljaci dobiju pravo glasa, za hrvatska nacionalna pitanja, za socijalnu pravdu i demokratizaciju društva.
Vrati na pitanje
Koga su podržavali dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo?
Prikaži odgovor
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.\nizadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Vrati na pitanje
Komu je bio namijenjen časopis "Dom"?
Prikaži odgovor
Časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god. zvao se \"Dom\" i bio je namijenjen seljacima. Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Vrati na pitanje
Za što se zalagala HPSS na početku svog djelovanja?
Prikaži odgovor
Braća Radić i HPSS zalagali su se za preobrazbu Austro-Ugarske Monarhije u konfederaciju u kojoj bi Hrvatska bila jedna od pet ravnopravnih država.
Vrati na pitanje
Koje novine je krajem XIX. stoljeća za seljaštvo pokrenuo Antun Radić?
Prikaži odgovor
Krajem XIX. stoljeća Antun Radić je za seljaštvo pokrenuo novine \"Dom\". Pomagale su u opismenjavanju seljaštva i nudile mnoge savjete iz područja poljodjelstva i stočarstva.
Vrati na pitanje
Kojoj je stranci pripadao Frano Supilo?
Prikaži odgovor
Frano Supilo bio je dalmatinski političar koji je bio pripadnik Stranke prava. Pokrenuo je časopis Crvena Hrvatska. Smatrao je da pravaši i narodnjaci trebaju djelovati zajedno i zalagao se za sjedinjenje hrvatskih zemalja.
Vrati na pitanje