Nakon Napoleonove smrti cijela se Hrvatska nalazila u sustavu Habsburške Monarhije.

No, Hrvatska je i dalje bila rascijepljena.
- sjeverozapadna Hrvatska, Srijem i Slavonija - upravljao je hrvatski ban
- Vojna Krajina, Dalmacija i Istra - upravljao je Beč
- Banska Hrvatska - njome je upravljala Mađarska

Hrvatsko-ugarska personalna unija osnovana je 1102. god.
- Hrvati su smatrali da ima punu autonomiju (samoupravu)
- Mađari su smatrali da je Hrvatska samo mađarska pokrajina
- zbog toga je došlo do pogoršanja hrvatsko-ugarskih odnosa

Mađari su pokušali nametnuti Hrvatima mađarsku kulturu i jezik (mađarizacija)
- Mađari su na saboru u Budimu (1790. god.) pokušali uvesti mađarski jezik u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je bio veliki otpor protiv pokušaja mađarizacije.
- hrvatski ban Ivan Erdödy je potkraj 18. st. naglasio jednopravan položaj Hrvata i Mađara
- zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac je u 19. st. branio hrvatska prava protiv Mađarske na saboru u Požunu
- osim toga se Vrhovac brin uo i o siromašnima i bolesnicima, utemeljio gradski park Maksimir i doprinio razvoju nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Josip Kušević autor je knjige "O municipalnim pravima i statutima Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije" i dokazao hrvatska prava i autonomiju prema Mađarskoj

Hrvatska nije bila samo politički, nego već i jezično podijeljena.
- službeni jezik je bio latinski
- u gradovima se govorio njemački
- na selu se je govorilo hrvatski
- stanovništvo Dalmacije i Istre je govorilo talijanski

Na početku 19. st. su počeli prvi pokušaji stvaranja jedinstvenog hrvatskog književnog jezika.
- Šime Starčević (svećenik iz Karlobaga) je predložio štokavsku ikavicu
- Tomaš Mikloušić (svećenik iz Jastrebarskog) je predložio kajkavsko narječje
- Ljudevit Gaj je napisao "Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisa" (1830. god.) na štokavskoj ikavici i upotrebom slova č, ć, š, ž