Francuska Revolucija je otvorila pitanja oko opstanka starih režima.

- zbog želje za stabilnošću nakon ratova, nasilja i revolucija došlo je do jačanja konzervatizma
- jaka vlast osigurava sigurnost građanima
- promjene treba uvesti postepeno, uz zadržavanje pozitivnih elemenata starog sistema
- konzervativci zagovaraju tradicionalne vrijednosti, obitelj, vjere i prošlosti

Cilj konzervatizma je stabilnost društvenog i političkog poretka.

Liberali zagovaraju nove ideje.

Cilj liberala je sloboda pojedinca i jednakost pred zakonom
- za uvođenje ustava
- parlament treba nadzirati vladara
- prihvaćaju monarhiju
- pravo glasa trebaju dobiti bogati i obrazovani ljudi (ali ne svi ljudi)
- za pravo vlasništva i slobodno tržišne

Demokrati su protuteža konzervativcima.

Imaju slične ciljevi kao i liberali.
- za razliku od liberala, žele srušiti monarhiju
- za uspostavu republike s parlamentom
- slobodni izbori
- opće pravo glasa
- za socijalnu državu

Nakon Bečkog kongresa je došlo do sukoba između liberala i konzervativaca.
- liberalne snage su jačale
- građanstvo pokušava doći na vlast

- u srpnju 1830. god. francuski kralj Karlo X. je ukinuo slobodu tiska, raspustio parlament i promijenio izborni zakon
- došlo je do općih nemira

- liberalne građanske snage su postavili Luja Filipa za novog kralja
- za vrijeme vladavine Luja Filipa građanstvo je jačalo
- Luj Filip je dobio nadimak "kralj građanin"
- došlo je do novih nemira, sada između bogatih i moćnih građana i nezadovoljnih radnika

Država je činila jedinstveno tržište.
- prometnice i moderna tehnologija su bile temelj gospodarskog razvoja.
Vlada je poticala obrazovanje i modernizaciju školstva te se time povećala pismenosti stanovništva.
- povećavao se osjećaj zajedništva zbog istog jezika, iste povijesti, podrijetla i kulture
- došlo je do nastanka modernih nacija i stvaranja zajedničkih političkih ciljeva

Nakon Napoleonove smrti se je ubrzao proces jačanja nacionalnih pokreta i oblikovanja nacija.

Napoleonovo osvajanje Španjolske i Portugala je poticala borbu za neovisnost južnoameričkih država (koju su stekle tijekom 19 st.)

Na Balkanskom poluotoku su izbili ustanci protiv osmanske vlasti.
Grčka (1821.-1829. god.)
- Grčka je dobila potporu velikih zapadnih sila (od Francuske, Velika Britanije i Rusije)
- Grčka je izborila svoju neovisnost od Osmanskog Carstva

Srbija
- U Srbiji su podigli dva ustanka protiv osmanske vlasti
- Srbi su dobili autonomiju (samoupravu) i izgradili svoju vlastitu državu
- srpska vlast je 1844. god. izradila tajni program "Načertanije" u kojim je predvidjela raspad Osmanskog Carstva
- autor programa "Načertanije" je bio Ilija Garašanin
- cilj programa je bio proširenje Srbije na Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i sjevernu Albaniju

- Crna Gora je također počeli izgrađivati vlastitu državu
- Slovenci su se borili za jedinstveni književni jezik i izgradnju vlastitog identiteta