Hrvatski narodni preporod je bio kulturni i politički pokret.
Djelovanje Ljudevita Gaja je označio početak hrvatskog narodnog preporoda.
- "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisa" (1830. god.)

- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu
- stvaranje standardnog hrvatskog jezika
- ujedinjenje hrvatskih zemalja

- Ljudevit Gaj
- Petar Preradović
- Vatroslav Lisinski
- grof Janko Drašković
- Dimitrija Demeter
- Dragutin Rakovac
- Dragolja Jarnević

Drugi naziv hrvatskog narodnog preporoda je Ilirski pokret (jer se smatralo da su južni Slaveni nasljednici Ilira)

Glavno sredstvo širenja ideja hrvatskog narodnog preporoda su bile novine i časopisi

"Novine Horvatzke"
- izašle 1835. god. u Zagrebu
- prve novine isključivo na hrvatskom jeziku
- najprije na kajkavskom, kasnije na štokavskom narječju
- kasnije dobile ime "Ilirske narodne novine"

"Danica horvatska"
- tjedni književni prilog uz Novine Horvatzke
- objava budnica (pjesme za buđenje nacionalne svijesti)
- kasnije dobile ime "Danice ilirska"

- poznata kao današnja hrvatska himna "Lijepa naša domovino"
- najpoznatija pjesma objavljena u "Danici horvatskoj"
- autor Antnun Mihanović
- tekst je uglazbio Josip Runjanin

Austrijska vlast je 1843. god. zabranila upotrebu ime "ilirsko".

Važnu ulogu u širenju ideja hrvatskog narodnog preporoda su imale čitaonice.
- motivirale su ljude da čitaju knjige na hrvatskom jeziku
- bile su mjesto druženja i zabave
- prva hrvatska čitaonica otvorena je u Varaždinu
- ilirska čitaonica u Zagrebu je bila središte preporodnih ideja

"Matica ilirska" kasnije "Matica hrvatska"
- osnovana je 1842. god.
- brinula je o izdavanju knjiga i časopisa na hrvatskom jeziku

- Narodni muzej u Zagrebu
- književni časopisi (kao npr. "Kolo")
- književna djela:
Ivan Kukuljević Saksincki: "Juran i Sofija ili Turci pod Siskom"
Vatroslav Lisinski: "Ljubav i zloba"

Ivan Kukuljević Saksincki je 1843. god. prvi put održao govor na hrvatskom jeziku
- 1847. god. u Hrvatskom saboru (službeni jezik je bio latinski) hrvatski proglašen je službenim jezikom

Grof Janko Drašković je 1832. god. iznio svoju "Disertaciju" (program hrvatskog narodnog preporoda )
Tražio je:
- samostalnu hrvatsku vladu
- ujedinjenje hrvatskih zemalja
- "Veliku Iliriju" – ujedinjenje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine
- ukidanje feudalnog sustava
- uvođenje kapitalističkog sustava

Prve hrvatske političke stranke su se osnovale za vrijeme narodnog preporoda.

- osnovana 1841. god.
- cilj je bio savez s Mađarskom i zajednički otpor protiv Beča
- tzv. "Mađaroni"

-o snovana 1841. god.
- cilj je samostalnost Hrvatske
- tzv. "Ilirci"
- nosili su surke (kartka kaput) i crvene kape
- zabranom upotrebe ime "Ilirsko" 1843. god. preimenovala se je u "Narodnu stranku"

Dolazi do sve više napetosti između "Mađarona" i "Iliraca".
- oružani sukob na Trgu sv. Marka u Zagrebu (srpanj 1845. god.)
- bilo je ljudskih žrtva ("Srpanjske žrtve")