Hrvatska u vrijeme novog apsolutizma

Novi apsolutizam (neoapsolutizam)

- 1850-ih je habsburška vlast provodi opsežne reforme
- Cilj reformi: ojačati Carstvo iznutra i smanjiti nezadovoljstvo naroda
- car Franjo Josip I. je ukinuo oktroirani ustav i uveo apsolutizam
- apsolutizam je provodio ministar unutarnjih poslova Alexander Bach
- čitavo radoblje apsolutizam (1851. do 1860. god.) se još naziva i "Bachov apsolutizam"
- da bi se taj apsolutizam razlikovao od prijašnjih, još se naziva novi apsolutizam ili neoapsolutizam

\"Opći građanski zakonik\"

- garantirao jednakost ljudi pred zakonom
- Franjo Josip I. je modernizirao porezni sustav
- modernizirao je sudstvo
- otvorilo se mnogo novih škola
- uspostavljene su telegrafske veze u cijeloj Habsburškoj Monarhiji

Apsolutizam u Hrvatskoj

Apsolutizam u Hrvatskoj su provodili Bachovi činovnici ("Bachovi husari").

1/3

Najava sloma apsolutizma:

- apsolutističke reforme su bile jako skupe
- siromašni seljaci nisu mogli plaćati poreze
- zbog prethodno navedenog je došlo do velikog zaduživanje monarhije u inozemstvu
- situaciju je dodatno pogoršala svjetska kriza
- poraz austrijske vojske u ratovima protiv Italije i Francuske
- Bach otpušten

Slom apsolutizma

- Listopadskom diplomom 1860. god. ukinut je apsolutizam
- Josip Šokčević je postao novi hrvatski ban -> povratak hrvatskog jezika
- Josip Juraj Strossmayer je zastupao ideju o federalizaciji monarhije i ujedinjenju hrvatskih zemalja

1/2

Veljački patent

Nakon ukidanja apsolutizma:
- Carevinsko vijeće -> odlučuje o najvažnijih državnim poslovima.
- Pokrajinski sabori -> odlučuju o ostalim pitanjima.

Veljački patent je smanjio ovlasti pokrajinskih sabora.