Otkriće nafte 1960-ih godina uzrokovalo je nagli gospodarski rast Norveške koja je danas jedna od gospodarski najrazvijenijih država svijeta.

Rijeke u Sjevernoj Europi su kratke, brze te kao takve imaju izrazit hidroenergetski potencijal koje države na tom prostoru i koriste.

Ekofisk je jedno od najvećih i najvažnijih naftnih i plinskih polja u Sjevernom moru. Pripada Norveškoj, a ondje je prema istraživanjima nakon gotovo 50 godina eksploatiranja nafte još uvijek tolika količina nafte da je ima za barem još 50 godina.

Države Sjeverne Europe izrazito su bogate rudama. Tako treba spomenuti nalazišta uljnog škriljavca u Estoniji, nalazišta bakra i cinka u Finskoj, nalazišta željezne rude u Norveškoj i Danskoj, nalazišta nafte i plina u Sjevernom i Norveškom moru,...

Jezera u Sjevernoj Europi koriste se za turizam, unutarnju plovidbu te ribolov.

Države Sjeverne Europe imaju izrazito dobru razvijenu solidarnost. Tako pojedine države u nedostatku energenata iste dobivaju od svojih susjeda.

Finska se često naziva i državom tisuću jezera. Ipak taj broj je daleko veći jer Finska ima 170 puta više jezera u odnosu na naziv koji nosi (170 000 jezera).

Farski otoci izolirana su otočna skupina na sjeveru Atlantskog oceana, a pripadaju Danskoj. Posebnost ovih otoka je da imaju više ovaca u odnosu na broj ljudi.

Države Sjeverne Europe imaju visok životni standard. Ono što im je omogućilo visoki životni standard su prirodna bogatstva na temelju kojih se razvijalo i gospodarstvo.

Danska je država u Sjevernoj Europi koja najviše iskorištava energiju vjetra za proizvodnju električne energije.

Island i Norveška s gotovo 75% proizvedene energije iz obnovljivih izvora prednjačke među državama Sjeverne Europe. Baltičke države su one koje najmanje upotrebljavaju obnovljive izvore energije, ali i one u usporedbi s EU imaju veću udio od prosjeka EU.

Kiruna je grad u Švedskoj koji je važan zbog proizvodnje željezne rude. Ondje se proizvodi čak 90% željezne rude u Europi.