Stara gorja Zapadne Europe (Ardeni, Vogezi, gorja Velike Britanije,...) ležišta su željezne rude i kamenog ugljena. Spomenuta rudna bogatstva poslužila su kao osnova za razvoj industrije i gospodarstva.

Parni stroj jedan je od najbitnijih izuma u povjesti jer je omogućio značajniji razvoj gospodarstava i same industrije. Izumio ga je 1769. godine James Watt čime je potaknuo industrijsku revoluciju.

Brojni rudnici, povećana koncentracija radne snage, prometni i geografski položaj, parni stroj,... neki su od faktora koji su potaknuli razvoj gradova i industrije. Industrija se razvijala u gradovima koji su privlačili ruralno stanovništvo čime su se gradovi širili, a isto to stanovništvo zapošljavalo se u tvornicama.

"Crna metalurgija" je termin koji se koristi za procese proizvodnje čelika i drugih metala iz ruda željeza i drugih sirovina. Ova grana metalurgije obuhvaća procese kao što su taljenje, rafiniranje, lijevanje i obrada čelika i drugih metala.

Prve tvornice bile su one za predenje pamuka. Bile su malene, nesigurne za rad s bučnim strojevima na kojima su uglavnom radile žene i djeca zbog niže cijene rada.

Prva industrijska revolucija je razdoblje u povijesti koje obuhvaća širok raspon promjena u proizvodnji, tehnologiji, društvu i ekonomiji, a koje se odvijalo tijekom 18. i 19. stoljeća. U istom periodu zahvatila je većinu država Zapadne Europe.

U drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do upotrebe električne energije u industriji što dovodi do masovne proizvodnje. Došlo je do uvođenja strojeva čime se sama proizvodnja ubrzala.

Industrijalizacija je proces rasta broja zaposlenih u industriji te same industrijske proizvodnje. Spomenuti proces razvio se nakon modernizacije industrije u drugoj polovini 19. stoljeća.

Kraj 20. stoljeća doveo je do napuštanja tradicionalne industrije i prelazak na moderne industrije. Moderna industrija koristi moderne strojeve, robote, daje veću produktivnost te zbog upotrebe robota zapošljava manje ljudske snage. Ona ljudska snaga potreba za rad traži se u nerazvijenim dijelovima svijeta jer je ondje radna snaga daleko manje plaćena.

Aglomeracija je pojam koji se koristi za grad i njegovu urbaniziranu okolicu. Razvojem gradova u centrima ostaju poslovne zone, a stanovništvo se seli u rubne dijelove grada čime se i ti dijelovi grada urbaniziraju.

Moderni gradovi u svojim centrima imaju poslovne četvrti gdje dominiraju visoke moderne zgrade. Kako idemo prema rubovima grada sve je manje visokih stambenih zgrada i počinju dominirati kuće ili manje stambene zgrade.

Decentralizacija je proces rasterećenja glavnoga grada i podjednako jačanje i razvijanje ostalih gradova u državi. Jedan od najboljih primjera decentralizacije provela je Francuska na primjeru Pariza.

Značajniji gradovi u Francuskoj koji su dobili na važnosti i značaju kroz decentralizaciju su: Lyon, Marseille, Toulouse, Nantes, Bordeaux, Lille i Strasbourg.

Toulouse koji se često naziva "ružičastim gradom" zbog upotrebe cigle od terakote koja se koristila u gradnji. Grad je ojačao kroz decentralizaciju Pariza i danas je poznat kao sjedište Airubusa, veliko proizvođača aviona.