Sredozemlje ili Mediteran možemo opisati kao prostor oko Sredozemnog mora, dijelove njegove obale i otoka.

Na Zemlji razlikujemo tri Sredozemlja: azijsko, afričko i europsko. Zašto 3? Zbog toga što ova tri kontinenta imaju izlaz na Sredozemno more.

Sredozemlje se pruža u smjeru istok-zapad u dužini od skoro 4000km. Zapadna granica su Gibraltarska vrata, a istočna zaljev Iskedrun. Najveća dubina mu je 5267m.

Sredozemno more svrstava se u topla i iznad prosječno slana mora. Također, Sredozemno more ima visoku prozirnost što bi značilo da ima manji broj živih organizama u njemu.

Sredozemno more nestaje zbog tektonike litosfernih ploča. Učit ćeš u 8. razredu da se afrička litosferna ploča podvlaći pod euroazijsku i tako nestaje Sredozemno more.

Sredozemni tip grada ima prepoznatljive karakteristike među kojima se ističu: uske kamene ulice, kuće na kat (nedostatak prostora) s konobama u prizemlju građene od kamena... U centru sredozemnog tipa grada nalazi se gradski trg koji je u prošlosti imao ulogu okupljanja stanovništva.

Mediteranska kuhinja ističe se po upotrebi namirnica iz podneblja sredozemne klime. Tako se u mediteranskoj kuhinji često koriste različite vrste ribe, ruzmarin, morska sol te ostali mediteranski začini.

Obilježja mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga su širenje katoličanstva (utjecaj Vatikana) te širenje talijanskog jezika. Posljedice možemo vidjeti u Istri gdje imamo dvojezične ploče na talijanskom i hrvatskom jeziku te brojne talijanizme u dijalektu stanovništva u primorju.

Talijanizmi su riječi koje su došle iz talijanskog jezika, a hrvatsko stanovništvo ih koristi u svojim dijalektima. Tako na primjer u Dalmaciji imao izraze šporko (prljavo), škatula (kutija), pjat (tanjur),...

Državne Južne Europe su: Portugal (Lisabon), Španjolska (Madrid), Andora (Andora la Vella), Italija (Rim), Vatikan (Vatikan), San Marino (San Marino), Albanija (Tirana), Grčka (Atena) i Malta (Valletta).