Revolucije 1848. - 1849. u Europi
Ponovimo:
Bečki kongres – 1814. i 1815. kongres koji se odvio nakon Napoleonova poraza 1813. Tu je odlučeno stvaranje Svete alijanse.
Sveta alijansa – vojno-politički savez europskih država koje su se dogovorile da sprječavaju daljnje revolucije i sukobe. Unatoč postojanju Svete alijanse, liberalni zahtjevi i ideje bili su prejaki i došlo je do novih revolucija, a najveći broj je izbio 1848. godine.
Sveta alijansa – vojno-politički savez europskih država koje su se dogovorile da sprječavaju daljnje revolucije i sukobe. Unatoč postojanju Svete alijanse, liberalni zahtjevi i ideje bili su prejaki i došlo je do novih revolucija, a najveći broj je izbio 1848. godine.
Uzroci revolucija 1848. – 1849.:
- Ljudi zahtijevaju liberalne reforme: pravo glasa, sloboda tiska, okupljanja i političkog djelovanja.
- Zahtjevi za ukidanjem feudalizma i plemićkih povlastica
- Nacionalni pokreti koji su počeli početkom 19. stoljeća nastavljaju se, revolucionari žele nacionalne države
- Zahtjevi za ukidanjem feudalizma i plemićkih povlastica
- Nacionalni pokreti koji su počeli početkom 19. stoljeća nastavljaju se, revolucionari žele nacionalne države
Proljeće naroda
Proljeće naroda (buđenje naroda) – naziv za revolucije diljem Europe 1848. i 1849. godine zato što su ove revolucije imale i nacionalne težnje i bile su nastavak nacionalnih pokreta mnogih naroda.
Proljeće naroda zahvatilo Francusku, Habsburšku Monarhiju, Italiju, Prusku, Papinu Državu, Kraljevstvo Dviju Sicilija…
Revolucionari se u ustancima služe barikadama – zaprekama od kamenja, drveta i drugog materijala da spriječe prolaz vojsci i policiji.
Proljeće naroda zahvatilo Francusku, Habsburšku Monarhiju, Italiju, Prusku, Papinu Državu, Kraljevstvo Dviju Sicilija…
Revolucionari se u ustancima služe barikadama – zaprekama od kamenja, drveta i drugog materijala da spriječe prolaz vojsci i policiji.
Revolucija u Francuskoj
- U Francuskoj i počinju revolucije koje se onda šire diljem Europe.
- Prve u veljači 1848., sa zahtjevima za republikom i uvođenjem općeg prava glasa za muškarce.
- Na izborima za predsjednika republike izabran Luj Bonaparte, proglašena Druga Republika.
- 1852. Luj Bonaparte raspustio parlament i uveo osobnu vlast --> postanak Drugog Francuskog Carstva (Luj se naziva Napoleon III.).
- Radnici dižu veliki ustanak u lipnju 1848. pod utjecajem socijalističkih ideja. Vojska je ubila i kaznila ustanike.
- Prve u veljači 1848., sa zahtjevima za republikom i uvođenjem općeg prava glasa za muškarce.
- Na izborima za predsjednika republike izabran Luj Bonaparte, proglašena Druga Republika.
- 1852. Luj Bonaparte raspustio parlament i uveo osobnu vlast --> postanak Drugog Francuskog Carstva (Luj se naziva Napoleon III.).
- Radnici dižu veliki ustanak u lipnju 1848. pod utjecajem socijalističkih ideja. Vojska je ubila i kaznila ustanike.
Revolucija u Habsburškoj Monarhiji
- Problemi Habsburške Monarhije koji su doveli do revolucije: više naroda, svatko traži određenu samostalnost ili neovisnost, postoje feudalni odnosi.
- Revolucija počinje u Beču u ožujku 1848.- Proglašen je ustav po kojem vladar mora vlast dijeliti s parlamentom.
- Ukinuto je kmetstvo, no pravo glasa i dalje imaju samo bogati građani.
- Revolucija počinje u Beču u ožujku 1848.
- Ukinuto je kmetstvo, no pravo glasa i dalje imaju samo bogati građani.
1/4
Europa nakon revolucija 1848./1849. godine
- većina postignutih ciljeva poništena ili nije došlo do promjena
- to je posljednja velika revolucija u Europi u 19. stoljeću
- slijedi razdoblje u kojem se liberalni zahtjevi mirno šire: sloboda tiska, okupljanja, osnivanje stranaka i opće pravo glasa za muškarce
- počinje borba za žensko pravo glasa
- postepeno se poboljšavaju radnička prava
- nacionalni pokreti se nastavljaju i neki narodi utemeljuju svoje nacionalne države (npr. Nijemci i Talijani)
- to je posljednja velika revolucija u Europi u 19. stoljeću
- slijedi razdoblje u kojem se liberalni zahtjevi mirno šire: sloboda tiska, okupljanja, osnivanje stranaka i opće pravo glasa za muškarce
- počinje borba za žensko pravo glasa
- postepeno se poboljšavaju radnička prava
- nacionalni pokreti se nastavljaju i neki narodi utemeljuju svoje nacionalne države (npr. Nijemci i Talijani)