Novi apsolutizam. Hrvatski sabor 1861.

Novi apsolutizam

Kao reakciju na revolucije 1848./1849., novi habsburški car Franjo Josip I. uvodi apsolutističku vladavinu:
- razdoblje od 1851. do 1859. u Habsburškoj Monarhiji se naziva doba novog apsolutizma
- još se koriste i nazivi neoapsolutizam ili Bachov apsolutizma
- naziv Bachov apsolutizam je prema ministru vanjskih poslova Alexanderu Bachu
- Novi apsolutizam nosi naziv kako bi se označilo da se radi o modernom i boljem apsolutizmu

Stanje u Hrvatskoj u vrijeme neoaspolutizma:

- Jelačić je i dalje ban, ali bez stvarne vlasti
- bio je odgovoran vladaru izravno,
- morao provoditi odluke iz Beča, bez utjecaja na njih
- Jelačić je umro 1859., ali nije doživio slom apsolutizma
- Jelačiću je 1866. podignut spomenik na glavnom zagrebačkom trgu

1/2

Slom neoapsolutizma:

- državna blagajna u Monarhiji je 1859. bila prazna
- austrijska je vojska doživjela poraze u ratu protiv Kraljevine Sardinije i Pijemonta (borba za ujedinjenje Italije)
- dodatni su porezi pojačali otpor prema apsolutizmu
- Car je otpustio ministra Bacha i 1860. proglasio novi ustav –-> Listopadska diploma

1/2

Hrvatski sabor 1861. godine:

Zbog Listopadske diplome je 1861. sazvan Hrvatski sabor:
- sazvan kako bi se dogovorilo slanje predstavnika u zajedničko Carevinsko vijeće u Beč
- Hrvatski sabor morao je odlučiti i o odnosima Hrvatske s Ugarskom i Austrijom.

1/9