Industrijalizacija Hrvatske

Ponovimo:
urbanizacija i industrijalizacija najprije su se širile i pokazale u zapadnoj Europi, u druge dijelove Europe stigle su nešto kasnije, krajem 19. stoljeća. Takvo je stanje bilo i na prostoru Hrvatske.

Preduvjeti industrijalizacije

U Hrvatskoj u 19. stoljeću nisu postojali preduvjeti za industrijsku revoluciju:
- hrvatske zemlje nisu bile ujedinjene
- loše su prometno povezane
- zaostala je poljoprivreda
- ljudi su nepismeni
- ima malo gradova i gradskog stanovništva
- pa nema ni dovoljno radne snage

Urbanizacija i industrijalizacija u Hrvatskoj je zato spora, a najviše ljudi i dalje živi na selu.

Život na selu

Dio seljaka se seli u gradove u potrazi za poslom.
Razvijaju se poljoprivredne tehnike, pa dolazi i do stvaranja viškova hrane, a ti viškovi odlaze u grad i olakšavaju urbanizaciju. Međutim, i dalje se dio stanovništva bavi poljoprivredom na stari način, upotrebljavajući tropoljni sustav, bez uporabe gnojiva, drvene plugove koji oru samo površno. Dolazi do gladi i siromaštva, pa je do 1880-ih bilo više gladnih godina na selu.

Seljake se poticalo da gnoje oranice i vrtove i da uzgajaju stoku u stajama, te da napuste tropoljni sustav obrade.
1/3

Promet i komunikacije

I na hrvatskom području upotrebljavaju se telefon i telegraf nakon izuma.
Prva telefonska linija je proradila u Zagrebu 1881. godine.
1/6

Početak spore industrijalizacije

Kontinentalna Hrvatska
- Drvna industrija imala je najveći potencijal zbog šuma u Slavoniji i Gorskom kotaru.
Tako su nastajale pilane, ali i tvornice cementa, opeke i stakla.
- U Zagrebu je otvorena Tvornica duhana.
- Proizvodilo se brašno, a i pivo. U Hrvatskoj je u drugoj polovici 19. stoljeća bilo oko 50 pivovara.
1/4