Ideologije XIX. stoljeća

Stanje nakon Francuske revolucije i Bečkog kongresa 1815. u Europi:

- plemstvo oslabilo,
- staleški poredak narušen,
- slabi vlast vladara,
- osnivaju se političke stranke
-> nemoguće je vratiti stari društveni poredak.

Politička ideologija

Skupina ideja koje iznosi grupa ljudi o tome kako bi država ili društvo trebali izgledati.

KONZERVATIVIZAM

Konzervirati = očuvati

- Zalažu se za očuvanje staleškog poretka i vlasti nasljednih vladara (prevlast kralja nad parlamentom).
- Ovu ideologiju zagovaraju bogati građani i plemići.
- Najpoznatiji predstavnik konzervativizma – Klemens Lothar Metternich.
- Potkraj 19. stoljeća konzervativci pristaju na neke reforme za koje se zalažu liberali.

LIBERALIZAM

Liberalno = slobodno

- Zalažu se za ravnopravnost građana u državi koja će štititi njihova prava i vlasništvo.
- Zauzimaju se za uvođenje općeg prava glasa za oba spola, za slobode govora, tiska, okupljanja, za tržišno gospodarstvo…
- Ovu ideologiju zagovaraju bogati industrijalci, bankari, trgovci.
- Najpoznatiji predstavnik liberalizma – John Stuart Mill
- Njihove su revolucije često usmjerene protiv konzervativaca

SOCIJALIZAM

Socijalno = društveno

- Smatraju da se političari moraju baviti socijalnim problemima siromašnih.
- Zalažu se za poboljšanje radničkog položaja tako da radnici postanu vlasnici tvornica.
- Socijalisti-utopisti smatraju da će vlasnici tvornica sami prepustiti tvornice
(predstavnici: Charles Fourirer, Robert Owen)
- Socijalisti-marksisti smatraju da revolucijom moraju osvojiti državnu vlast i tvornice predati radnicima (predstavnik: Karl Marx)
- Marxovo društvo – komunističko društvo
(Društvo u kojem su svi ljudi slobodni, ravnopravni i ne postoji privatno vlasništvo.)

ANARHIZAM

Anarhija = pobuna, bezvlašće

- Zalažu se za ukidanje privatnog vlasništva i državne vlasti.
- Društvo zamišljaju kao suradnju ljudi i zato je državna vlast nepotrebna.
- Neki anarhisti izvode atentate na političare i vladare (tako su poginuli habsburška carica Elizabeta i američki predsjednik McKinley).

Tržišno gospodarstvo:

Gospodarstvo u kojem se država ne miješa puno u gospodarstvo.

Radničke stranke

Radničke stranke ili socijaldemokratske stranke: osnivane kako bi se mirnim putem popravio položaj radnika.
Primjer su čartisti u Ujedinjenom Kraljevstvu (zauzimaju se za opće pravo glasa da tako i radnici mogu sudjelovati u vlasti).

Atentat:

Pokušaj ubojstva i napad na javnu osobu.

Pravo glasa

- Pravo glasa u 19. stoljeću temeljno je pitanje.
- Pravo glasa znači: birati kandidate za parlament, kandidate za predsjednika države i mogućnost biti izabran u neko tijelo vlasti.
- Pravo glasa ograničeno je na bogate muškarce, to se mijenja krajem 19. stoljeća i uvodi se opće pravo glasa, ali samo za muškarce.

Sufražetski pokret

- Žene nisu imale pravo glasa, pa se javlja pokret za žensko pravo glasa i žensku ravnopravnost koji se zove sufražetski pokret.
- Sufražetski pokret snažan je u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Australiji.
- Žene su prvi puta pravo glasa dobile na Novom Zelandu 1893. godine.
- U Hrvatskoj su djelomično pravo glasa žene stekle u Banskoj Hrvatskoj u doba bana Ivana Mažuranića.
- Većinom su žene pravo glasa u Europi stekle nakon Prvog svjetskog rata.