Izotopi

Izotopi

Izotopi su atomi istog kemijskog elementa koji imaju jednak broj protona, no mogu se razlikovati prema broju neutrona u jezgri.
  • Imaju jednak protonski ili atomski broj, a razlikuju se prema masenom ili nukleonskom broju.
  • Izotopi - označavanje

    Izotopi se označavaju na način da se maseni ili nukleonski broj elementa piše u gornjem lijevom indeksu, a protonski ili atomski broj se piše u donjem lijevom indeksu.

    Izotopi - fizikalna i kemijska svojstva

    Izotopi nekog elementa imaju ista kemijska svojstva i prema tome zauzimaju isto mjesto u periodnom sustavu elemenata, no imaju različita fizikalna svojstva zbog razlike u masi.

    Vodik kao izotop

    Vodik koji je najjednostavniji kemijski element ima 3 izotopa:
    - procij,
    - deuterij,
    - tricij.

    Procij

    Procij ili obični vodik u jezgri atoma ima jedan proton i jedan elektron u elektronskom omotaču.

    Deuterij

    Deuterij ili teški vodik ima dva puta veću masu od procija jer u jezgri atoma osim jednog protona ima i jedan neutron
  • U elektronskom omotaču ima jedan elektron
  • Označava se slovom D.
  • Tricij

    Tricij ili superteški vodik ima tri puta veću masu od procija jer osim jednog protona u jezgri ima i dva neutrona.
  • U elektronskom omotaču ima jedan elektron
  • Označava se slovom T
  • On je nestabilan i radioaktivni izotop.
  • Izotopi vodika

    ---- Upamti :) --------
  • svi izotopi vodika imaju JEDNAK protonski broj (Z) odnosno imaju jedan proton u jezgri atoma.
  • RAZLIKUJU se prema masenom broju (A) jer procij ima jedan proton u jezgri (A=1), deuterij ima jedan proton i jedan neutron (A=2), a tricij ima dva neutrona i jedan proton (A=3).
  • Vrste izotopa

    Razlikujemo stabilne i nestabilne (radioaktivne)izotope
  • Stabilnost izotopa ovisi o vremenu koje je potrebno da se atom jednog kemijskog elementa pretvori u drugi, što je manje vremena potrebno za pretvorbu, to je izotop nestabilniji.
  • Nestabilni izotopi

    Nestabilni izotopi karakteristični su po radioaktivnom zračenju koje se emitira tijekom mijenjanja i raspadanja/cijepanja jezgre atoma pri čemu dolazi do nastanka stabilnog atoma drugog kemijskog elementa.

    Radioaktivnost izotopa

    Radioaktivno zračenje i energija koja se tijekom raspada oslobađa imaju veliku ulogu u medicini, fizici, biologiji, kemiji, industriji
  • U nuklearnim elektranama energija se prevodi u električnu energiju putem transformatora, u medici služi za liječenje tumora/kemoterapije....
  • Izotopi u PSE

    Većinom svi prirodni elementi (PRISJETI SE! do rednog broja 92. u PSE), postoje kao smjese dva ili više izotopa (npr. ugljik 12, ugljik 13, ugljik 14).

    Marie Sklodowska Curie

    Marie Sklodowska Curie bila je prva znanstvenica koja se bavila istraživanjem fenomena radioaktivnosti te je otkrila dva nova radioaktivna elementa, radij i polonij.