Valencije, kemijske formule i imenovanje kemijskih spojeva
Valencija
svojstvo atoma nekog elementa da se povezuje s točno određenim brojem atoma nekog drugog elementa; označuje se rimskim brojem (I, II, III...) Zbroj valencija jednog elementa mora biti jednak zbroju valenciju drugog elementa u spoju.
Kemijski elementi koji imaju stalnu valenciju
metali 1. skupine PSE= jednovalentni (I)
vodik(H) i fluor(F)=jednovalentni (I)
---- ----- ------ ------
metali 2. skupine PSE=dvovalentni (II)
kisik (O) i cink (Zn)= dvovalentni (II)
Elementi koji imaju više valencija
Atomi nekih elemenata mogu imati više valencija (cink, bakar, dušik, sumpor...) Označujemo ih rimskim brojem u zagradi uz ime elementa
primjer: dušikov(IV) oksid željezov(III) sulfid sumporov(II) klorid
primjer: dušikov(IV) oksid željezov(III) sulfid sumporov(II) klorid
Odredi valenciju vodika i dušika u spoju NH3
Atom vodika ima stalnu valneciju te je jednovalentan (I), dok atom dušika u različitim spojevima može imati različite valencije
Da bi odredili valenciju dušika moramo odrediti broj atoma vodika i zbroj valencija svih vodikovih atoma.
Jednovalentni vodik (I) u amonijaku (NH3) ima tri (3) atoma pa je zbroj valencije svih vodikovih atoma tri (I x 3=3).
Valenciju dušika dobit ćemo kada zbroj valencija svih vodikovih atoma (Tri) podijelimo sa brojem atoma dušika u molekuli amonijaka.
Broj atoma dušika u molekuli amonijaka je jedan (iza dušika u spoju NH3 je prazno polje jer broj jedan ne pišemo u formuli kemijskog spoja).Time dobivamo da je dušik u ovom spoju trovalentan (3:1=3)
Da bi odredili valenciju dušika moramo odrediti broj atoma vodika i zbroj valencija svih vodikovih atoma.
Jednovalentni vodik (I) u amonijaku (NH3) ima tri (3) atoma pa je zbroj valencije svih vodikovih atoma tri (I x 3=3).
Valenciju dušika dobit ćemo kada zbroj valencija svih vodikovih atoma (Tri) podijelimo sa brojem atoma dušika u molekuli amonijaka.
Broj atoma dušika u molekuli amonijaka je jedan (iza dušika u spoju NH3 je prazno polje jer broj jedan ne pišemo u formuli kemijskog spoja).
Odredi valenciju bakra i kisika u spoju CuO
Atom kisika ima stalnu valneciju te je dvovalentan, dok atom bakra u različitim spojevima može imati različite valencije.
Da bi odredili valenciju bakra moramo odrediti broj atoma kisika i zbroj valencija svih kisikovih atoma
Dvovalentan kisik (II) u spoju CuO ima jedan atom (broj jedan ne pišemo pa je iza kisika u formuli CuO prazno polje) pa je zbroj valencije svih kisikovih atoma dva (II x 1=2)
Valenciju bakra dobit ćemo kada zbroj valencije svih kisikovih atoma (izračunali smo da je ona 2) podijelimo sa brojem atoma bakra u spoju CuO.
Broj atoma bakra u spoju CuO je jedan (uz CuO ne piše ništa jer broj jedan ne pišemo u kemijskim formulama spoja).Time dobivamo da je bakar u ovom spoju dvovalentan (2:1=2)
Da bi odredili valenciju bakra moramo odrediti broj atoma kisika i zbroj valencija svih kisikovih atoma
Dvovalentan kisik (II) u spoju CuO ima jedan atom (broj jedan ne pišemo pa je iza kisika u formuli CuO prazno polje) pa je zbroj valencije svih kisikovih atoma dva (II x 1=2)
Valenciju bakra dobit ćemo kada zbroj valencije svih kisikovih atoma (izračunali smo da je ona 2) podijelimo sa brojem atoma bakra u spoju CuO.
Broj atoma bakra u spoju CuO je jedan (uz CuO ne piše ništa jer broj jedan ne pišemo u kemijskim formulama spoja).
Imena spojeva: metal + nemetal
primjer: natrij + klor --> natrijev klorid
Formula spoja
može se napisati ako su poznate valencije obaju elementa u nekome spoju. Formula spoja može se odrediti i iz imena spoja.
Odredi formulu živina (II) oksida
Znamo da kisik ima stalnu valenciju i da je dvovalentan a iz zadatka možemo iščitati valenciju žive (broj u zagradi) pa znamo da je živa u ovom spoju dvovalentna.
Moramo pronaći najmanji zajednički višekratnik valencija žive i valencije kisika.
Najmanji zajednički višekrtanik od 2( valencija živa) i 2 (valencija kisika) je 2.
Kako bi odredili indeks elemnata u spoju tj. broj atoma žive i kisika moramo najmanji zajednički višekratnik podijeliti sa valencijom svakog elementa.
Za živu je to 2 (najmanji zajednički višekratnik) podjeljeno sa 2 (valencija žive)i dobivamo da je indeks žive u spoju 1.
Za kisik je to 2 (najmanji zajednički višekratnik) podjeljeno sa 2 (valencija kisika) i dobivamo da je indeks kisika u spoju 1 (2:2=1).