Otopine su HOMOGENE SMJESE koje se sastoje od otapala i otopljene tvari.

Otopine nastaju otapanjem čvrste tvari, tekućine ili plina (otopljene tvari) u tekućini (otapalo)

U otopinama koje se sastoje od dviju tekućina otapalo je ona tekućina koje ima više

Najčešće otapalo je voda, no kao otapalo mogu se koristiti i organska otapalo kao što je alkohol, aceton ili benzin.

primjer: u gaziranim pićima otapalo je voda, a u parfemima otapalo je alkohol

Otopine u kojima je otapalo voda

oznaka je aq (lat. aqua=voda)

je tvar u otopini koje ima manje u odnosu na otapalo, i ona može biti kao čvrsta tvar, plin ili tekućina

Otopljenih tvari u otopini može biti jedna ili više.

Otapanje je fizikalan proces u kojem dolazi do djelovanja između čestica otapala i čestica otopljene tvari čineći homogenu smjesu

Prilikom otapanja otapalo i otopljena tvar se kemijski ne mijenjaju

Otapanjem šećera u vodi ne dolazi do nastanka nove tvari, već vodene otopine šećera. Šećer kao otopljena tvar dodaje se u otapalo, odnosno vodu. Čestice vode (otapala) okružuju pojedinačne čestice šećera (otopljene tvari) nastale usitnjavanjem kristala šećera, te dolazi do njihova međusobnog djelovanja i usitnjava čestica šećera dajući homogenu smjesu, vodenu otopinu šećera.

Koja će se količina neke tvari otopiti u otapalu ovisi o uvjetima tlaka i temperatureotapala i topljene tvari, vrsti otapala i otopljene tvari i količini otapala i otopljene tvari, a iskazuje se pomoću topljivosti.

Prema količini otopljene tvari u 100 g otapala pri određenoj temperaturi, otopine se dijele na nezasićene, zasićene i prezasićene

Nezasićene otopine su one otopine koje imaju manju masu otopljene tvari od njezine topljivosti pri određenoj temperaturi

Zasićene otopine su one otopine koje imaju jednaku masu otopljene tvari kao i vrijednost njezine topljivosti pri određenoj temperaturi,odnosno imaju najveću moguću količinu otopljene tvari