Alfa - Kemija 7|Što su atomi?

Što su atomi?

Povijest atoma

  • Prije oko 2500 godina grčki filozofi Leukip i Demokrit smatrali su da se sve tvari sastoje od sitnih nedjeljivih čestica, koje su nazvali atomima (grčki. atomos-nedjeljiv)
  • Tek je u 19. stoljeću engleski kemičar John Dalton eksperimentalnim i istraživačkim radom dokazao postajanje atoma i potvrdio atomsku teoriju grčkih filozofa, koja je zatim bila prihvaćena i dokazana.
  • U čast grčkim filozofima, Leukipu i Demokritu nedjeljiva čestica nosila je naziv atom, kako su i oni nadjenuli ime (grč. atomos - nedjeljiv).

    • Atom

  • Atomi su golim oko nevidljivi
  • Iako se atom zamišlja kao kugla razvojem moderne tehnologije dokazano je da atom nema oštre granice
  • Do kraja 19. i početka 20. stoljeća smatralo se da je atom najsitnija čestica.

    • Građa atoma

  • Atom je građen od pozitivno nabijene jezgre (ili nukleusa) koju čine protoni(pozitivno nabijenI) i neutroni(nemaju naboj, neutralni)
  • Oko jezgre nalazi se elektronski omotač kojeg čine negativno nabijeni elektroni kružeći oko jezgre.

    • Subatomske čestice

    Atomi su građeni od sitnijih čestica koje nazivamo SUBATOMSKE čestice
  • subatomske čestice su: elektroni (e ili e-), protoni (p ili p+) i neutroni (n ili n0)
  • :) Upamti :) protoni i neuroni se nalaze u jezgri atoma a elektroni se nalaze u elektronskom omotaču

    • Atom - neutralna čestica

    Atom sadrži jednak broj protona u jezgri i elektrona u elektronskom omotaču što ga u cjelini čini neutralnom česticom

    Kemijski element

    je skup svih atoma u prirodi (svemiru) koji u jezgri imaju jednak broj protona (Z)
  • moderna kemija poznaje 118 kemijskih elemenata, od kojih su 94 pronađena u prirodi

    • Pripadnost kemijskih elemenata

    Svi atomi koji imaju jednak broj protona, odnosno i elektrona pripadaju istom kemijskom elementu.
  • Npr. Svi atomi koji u jezgri imaju 12 protona pripadaju atomu magnezija (podatak o 12 atoma protona=protonski broj Z nalazimo u periodnom sustavu elemenata)

    • Označavanje kemijskih elemenata - J. J. Berzelius

    Jöns Jakob Berzelius predložio je označavanje kemijskih elemenata, prvim ili s prva dva slova latinskog naziva elementa. Zbog jednostavnosti ovakav način označavanja kemijskih elemenata je prihvaćen.

    Latinski nazivi kemijskih elemenata

    Kemijski elementi su latinske nazive dobivali po znanstveniku koji ih je otkrio, mjestu na kojima su otkriveni, nebeskim tijelima, likovima iz mitologije....
  • Latinski naziv ugljika jest carboneum pa je simbol za ugljik C.
  • Kalciju je latinski naziv calx, a kako već postoji element s početnim slovom C u imenu, kalcij označujemo simbolom Ca.

    • Kemijski simboli

    Znakovi, slova kojima se označavaju kemijski elementi (ugljik označavamo slovom C, a natrij označavamo slovima Na...) nazivamo KEMIJSKIM SIMBOLIMA.

    Kemijski simboli - kvalitativno i kvantitativno značenje

    Kemijski simboli imaju kvalitativno i kvantitativno značenje
  • Kvalitativno značenje označava vrstu kemijskog elementa
  • Kvantitativno označava broj atoma tog elementa.

    • Koeficijent

    Koeficijent je broj koji se piše ispred kemijskog simbola kada postoji veći broj istovrsnih atoma
  • npr. 2H: broj 2 ispred atoma vodika je koeficijent i označuje dva atoma vodika

    • Kvalitativno i kvantitativno značenje. Primjer 1. 5C i primjer 2: S


    1. primjer: 5 C
  • kvalitativno značenje: kemijski element ugljik
  • kvantitativno značenje: pet atoma ugljika
    2 primjer: S
  • kvalitativno značenje: kemijski element sumpor
  • kvantitativno značenje: jedan atom sumpora

    • Kemijski simboli nekih kemijskih elemenata

  • H=vodik
  • O=kisik
  • C=ugljik
  • S=sumpor
  • Ca=kalcij
  • K=kalij
  • Na=natrij
  • Mg=magnezij
  • Al=aluminij
  • P=fosfor
  • F=fluor
  • Cl=klor
  • Fe=željezo

    • Periodni sustav elemenata

    Prema sve većem broju novootkrivenih elemenata tijekom 19.st., kemičari su ih nastojali rasporediti i složiti prema fizikalnim i kemijskim svojstvima kako bi se lakše u njima snalazili.

    Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

    Ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (1869.g)objavio je tablicu s tada poznatim elemenatima, slažući ih prema sličnim fizikalnim i kemijskim svojstvima
    ---
    Svoj tablični prikaz Mendeljev je nazvao PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (PSE).
    ---
    U njegovom prikazu neka mjesta je ostavio prazna jer je predvidio svojstva neotkrivenih kemijskih elemenata. Nakon njihova otkrića prazna mjesta u potpunosti su odgovarala novootkrivenim elementima.

    Suvremeni PSE

    Periodni sustav elemenata(PSE) je tablica u kojoj su elementi poredani u nizove (PERIODE)prema rastućem atomskom ili protonskom broju i okomite stupce (SKUPINE) prema sličnim kemijskim svojstvima
  • Suvremeni periodni sustav elemenata sastoji se od 18 skupina (uspravno) i 7 perioda (vodoravno).

    • Rapored elemenata PSE

  • s lijeve strane PSE i dijelom u sredini nalaze se metali
  • s desne strane PSE nalaze se nemetali
  • na prijelazu između metala i nemetala nalaze se polumetali (metaloidi)

    • Nazivi skupina PSE

  • 1. skupina = alkalijski metali
  • 2. skupina = zemnoalkalijski metali
  • 13. skupina = borova skupina
  • 14. skupina = ugljikova skupina
  • 15. skupina = dušikova skupina
  • 16. skupina = halkogeni elementi
  • 17. skupina = halogeni elementi
  • 18. skupina =plemeniti plinovi
    :) UPAMTI :) Elementi u istim skupinama imaju slična svojstva!

    • Podaci o kemijskom elementu iz PSE. primjer magnezij (Mg)

    Iz periodnog sustava elemenata dobivamo važne podatke o pojedinom kemijskom elementu poput: kemijski simbol elementa,njegov protonski broj Z i relativnu atomsku masu (učit ćete kasnije)
  • Na primjer: kemijski element magnezij (Mg).
    --> Iz položaja vidimo da se nalazi u drugoj skupini i trećoj periodi
    --> nalazi se na lijevoj strani PSE što nam ukazuje na to da je metal
    --> Redni broj/protonski broj (Z) mu je 12 (što znači da ima 12 protona odnosno 12 elektrona)
    --> Relativna atomska masa atoma magnezija iznosi 24,31.