Istočna Europa smjestila se između Crnog mora, Crnog mora i Kaspijskog jezera na jugu, zapadno od Urala, južno od Arktičkog oceana i drugih mora koja se nalaze na sjeveru (Barentsovo, Bijelo, Karsko,...).

Baltički štit, Ruska platforma i Ukrajinski štit prastari su dijelovi u Istočnoj Europi. Baltički štit pruža se na dijelu Karelije i Kole, Ukrajinski štit najvećih dijelom nalazi se na području današnje Ukrajine, a Ruska platforma obuhvaća većinu regije.

Istočnoeuropska nizina najveća je europska nizina koja zauzima najveći dio Istočne Europe. Sama nizina ima i određenih uzvišenih dijelova kao što su Timanska, Privolška i druge uzvisine.

Istočnoeuropska nizina rijetko je naseljena na sjeveru zbog brojnih močvara i jezera, ali i nepovoljnije klime. Stoga je najveća gustoća naseljenosti na jugu i u središnjem dijelu.

Sjeverni dio Istočnoeuropske nizine ima slabo plodno tlo koje ponekad prelazi u merzlotu- trajno zamrznuto tlo. Na jugu je tlo plodnije jer se ondje ondje nalazi crnica te su tla obogaćena praporom.

Mlada gorja u Istočnoj Europi nalaze se na jugu i jugozapadu. To su: Kavkaz, Karpati i Krimska gora.

Kavkaz je najviša planina u Istočnoj Europi s najvišim vrhom Elbrusom 5642m. Sami Kavkaz dio je prirodne granice između Europe i Azije, teško je prohodan pa su prometnice uglavnom smještene oko njega, a naseljenost ovisi o nadmorskoj visini i pristupačnosti reljefa.

Istočni Karpati nalaze se na zapadnom dijelu Ukrajine. Izvorište su nekih većih rijeka kao što su Dnjestar i Prut. a preko Karpata idu i neki važni prometni pravci.

Krim je poluotok na jugu Istočne Europe. Krimska gora mlada je planina koja se pruža na najvećem dijelu poluotoka Krima.

Ural je staro gromadno gorje na istoku Istočne Europe te čini dio prirodne granice Europe i Azije te odvaja Zapadnosibirsku nizinu od Istočnoeuropske nizine. Gorje je bogato rudama te su na njemu smješteni brojni industrijski gradovi.

Zakavkazje je prostor između Crnog mora na zapadu i Kaspijskog jezera na istoku. Važno je jer se preko toga prostora pružaju brojni cjevovodi koji dovode naftu i plin do Europe.

Kontinentalnost u Istočnoj Europi raste udaljavanjem od mora. Upravo zbog slabljenja utjecaja mora u unutrašnjosti prevladava snježno-šumska klima, a na jugu ima stepske klime.

U Istočnoj Europi možemo pronaći više klimatskih razreda pa tako razlikujemo:
a) suhe klime- područje oko Kaspijskog jezera i južni dio regije
b) umjereno topla vlažna klima - manji pojas na jugu, sjeverno do Crnog mora
c) snježno-šumska klima - najveći dio Istočne Europe - središnji i sjeverni dio regije
d) snježna klima - prostor na krajnjem sjeveru regije

U Istočnoj Europi možemo pronaći četiri vegetacijske skupine, a to su:
a) tundra - krajnji sjeverni dijelovi koji imaju snježnu klimu
b) tajga - zauzima najveći dio regije gdje se pruža snježno - šumska klima
c) listopadna šuma - prostor koji ima umjereno toplu vlažnu klimu
d) stepa - prostor oko Crnog mora i dio južno od Urala

Rijeka Volga najveća je europska rijeka s nešto više od 3500km. Volga ima najveću deltu u Europi, a koristi se za plovidbu, navodnjavanje te hidroenergiju.

Moskva, bez obzira što se nalazi 600km od mora, naziva se lukom na pet mora s obzirom da je mnogobrojnim rijekama povezana s velikim svjetskim morima.

Rijeka Ural izvire u istoimenom gorju te je dio granice između Europe i Azije. Važna je za opskrbu velikih gradova vodom, ribolov i hidroenergiju.

Rijeka Dnjepar teče gotovo kroz sve države Istočne Europe, izuzev Moldavije. Izvire u Valdajskom gorju i koristi se za promet unutar Ukrajine, hidroenergiju i navodnjavanje.

Rijeka Don važan je plovni put u Istočnoj Europi jer je kanalom povezana s rijekom Volgom isto tako vrlo prometnom rijekom.

Sjeverna Dvina i Pečora ističu se kao značajnije rijeke na sjeveru Istočne Europe. Obje su prometne, a koriste se za splavarenje, a važna su i područja zbog velike bioraznolikosti.

U Istočnoj Europi imamo neka od najvećih umjetnih i prirodnih jezera u Europi. Od prirodnih jezera treba izdvojiti Kaspijsko jezero koje je bogato naftom i plinom. Također, treba spomenuti i Ladogu i Onegu kao najveća europska ledenjačka jezera. Od umjetnih jezera ističu se Samarsko, Ribinsko i Volgogradsko jezero na rijeci Volgi koja se koriste za hidroenergiju.