Eon je najduže geološko razdoblje koje traje više miliona godina. Razlikujemo četiri eona, a to su: hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik (nastanak prvih kralježnjaka te doba dinosaura i ljudi). Hadij, arhaik (nastanak prvih živih organizama) i proterozoik (razvoj jednostavnih organizama, višestaničnih organizama i školjkaša) zajedno pripadaju razdoblju koje se naziva prekambrij.

Ere su kraća geološka razdoblja na koje se dijele eoni.

Ere pratimo od eona fanerozoika, a to su: paleozoik, mezozoik i kenozoik. Mi trenutno živimo eonu fanerozoiku u eri kenozoiku, a u ovoj eri su se i pojavili ljudi.

Neki od najvećih europskih vulkana su: Etna na Siciliji, Vezuv kod Napulja, Teide na Kanarskim otocima, Hekla na Islandu Stromboli i Vulcano na Liparskom otočju,...

Geologija je znanost koja se bavi proučavanjem razvoja, građe i postanka života na Zemlji.

Periodi su kraće vremenske cjeline od era. Razlikujemo periode paleozoika: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm, periode mezozoika: trijas, jura i kreda te periode kenozoika: paleogen, neogen i kvaratar (trenutni period).

Prastari dijelovi Europe nastali su u prekambriju, a u prastare dijelove ubrajamo: Rusku platformu, Baltički i Ukrajinski štit. Štitovi su bogati rudama što je dovelo do stvaranja velikih industrijskih gradova na njihovom području npr. Kiruna u Švedskoj gdje se proizvodi više od 90% europske željezne rude.

Stara Europa nastala je u paleozoiku, a odnosi se na: Ardene, Vogeze, Skandinavsko gorje (kasnije oblikovano radom ledenjaka), Ural, Središnji masiv, Gorja Velike Britanije i Irske, Mesetu, Rodope te Njemačko-češko sredogorje. Stara gromadna gorja bogata su rudama te su važna za razvoj gospodarstva te su uglavnom visoki do 1500m, ali ima iznimaka.

Mlada Europa nastala je u u kasnom mezozoiku i kenozoiku, a u nju ubrajamo: Apenine, Pireneje, Alpe, Dinaride, Kavkaz, Karpate, Staru planinu, Kantabrijsko gorje, Betijske Kordiljere i Šarsko-pindsko gorje. Mlade planine su visoke, strmih vrhova i padina te nemaju rudnih bogatstava.

Najveći dio europskih nizina nastao je u kenozoiku. Neke od najvećih europskih nizina, koje su ujedno i gusto naseljena područja, su: Istočnoeuropska (najveća), Panonska, Vlaška, Padska, Pribaltička, Priatlantska, Prikaspijska, Andaluzijska, Trakijska,... Istočnoeurospka i Sjevernoeurospka nizina prostiru se na prastarim dijelovima Europe.