U Jugoistočnoj Europi živi oko 40 milijuna stanovnika. Sama gustoća naseljenosti je niža zbog planinskih i gorskih područja, a centri naseljenosti su uz nizine.

Na području Jugoistočne Europe brojni su narodi te same mješavine naroda. Među glavnim narodnosnim skupinama ističu se južnoslavenski i romanski narodi. Najbrojniji narodi su Rumunji, a slijede ih južnoslavenski narodi predvođeni Srbima.

Pojedine države Jugoistočne Europe imaju po jedan službeni jezik kao što su Bugarska, Srbija, Rumunjska i Crna Gora. Kosovo ima dva službena jezika, a to su srpski i albanski slično kao i u Sjevernoj Makedoniji koja također ima dva službena, a to su makedonski i albanski. Najrazličitija u ovome području je Bosna i Hercegovina s tri službena jezika, a to su srpski, hrvatski i bošnjački.

U vjerskoj strukturi Jugoistočne Europe prevladavaju pravoslavci, a slijede ih muslimani te rimokatolici. Islam je raširen u BiH te na Kosovu, a ostale države prožete su pravoslavljem u najvećoj mjeri.

Na prostoru Jugoistočne Europe koristi se više pisama. Tako se najviše koriste ćirilica i latinica.

Postoje velike razlike u prirodnom kretanju stanovništva u Jugoistočnoj Europi. Tako visoke stope rodnosti imaju Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, a najveći prirodni pad bilježe Bugarska i Srbija. Religija i tradicija imaju veliku ulogu na prirodno kretanje stanovništva.

"Balkanska ruta" naziv je za područje kojim su se kretali migranti na prostoru Jugoistočne Europe. Ruta je vodila preko Jugoistočne Europe do Srednje Europe s krajnjim ciljem koji se ogledao u nastanjivanju u Njemačkoj.

Jugoistočna Europa područje je emigracije uglavnom zbog ekonomskih razloga. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo se selilo na zapad Europe, a bile su izražene i migracije u prekooceanske države. Područje Jugoistočne Europe danas je pod velikim pritiskom ilegalnih migracija iz Afrike i Azije.

Većina stanovništva Jugoistočne Europe živi u seoskim naseljima te se bavi djelatnostima primarnog sektora. Najruralnije države su Kosovo, BiH te Rumunjska, a najveću stopu urbanizacije imaju Bugarska i Crna Gora. Sami glavni gradovi ujedno su i najveći centri naseljenosti u državama.

Promatrajući strukture zaposlenih po državama Jugoistočne Europe uočljivo je kako pojedine države (Rumunjska, BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija) imaju i dalje vrlo veliki udio zaposlenih u ovome sektoru djelatnosti. Od djelatnosti primarnog sektora razvijeno je poljodjelstvo u nizinama, na brdima stočarstvo i voćarstvo.

Dolina ruža regija je u Bugarskoj gdje postoji tradicija uzgoja ruža. Sama proizvodnja i prodaja ulja su dijelovi turističke ponude Bugarske, a ulje se još koristi za izradu parfema.

Rudarstvo je relativno razvijena djelatnosti u Jugoistočnoj Europi. Najveći rudnici su u Srbiji (bakar, zlato i cink), Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Kosovu.

Rijeke su izvori električne energije u Jugoistočnoj Europi zahvaljujući velikom broju hidroelektrana. Osim energije vode koriste se plin i nafta koji imaju nalazišta u Panonskoj i Vlaškoj nizini i dijelu visoravni Transilvanije.

Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do industrijalizacije država Jugoistočne Europe. Slijedom okolnosti razvile su se petrokemijska industrija, prehrambena industrija te tekstilna industrija. Padom komunizma došlo je do slabljenja industrije, ali nakon promjene uvjeta poslovanja počela se ponovno razvijati.

Rumunjska i Srbija su industrijske države gledamo li udio sekundarnog sektora u BDP-u. Ove dvije države preko 40% svoga BDP-a dobivaju kroz djelatnosti sekundarnog sektora.

Djelatnosti tercijarnog sektora koje su se razvile u državama Jugoistočne Europe su promet, turizam i trgovina. Ove tri djelatnosti čine okosnicu tercijarnog sektora i donose velike prihode u državama Jugoistočne Europe.

Jugoistočna Europa ima veliki broj različitih selektivnih oblika turizma koje je razvila. Tako treba istaknuti kulturni turizam (npr. Mostar), zimski turizam (Dinaridi i Rodopi), ljetni turizam (Jadransko i Crno more), vjerski turizam (Međugorje),...

Države Jugoistočne Europe uglavnom su usmjerene na trgovinu s državama članicama EU. Glavni trgovinski partner država Jugoistočne Europe je Njemačka, a slijede ju Italija, Hrvatska, Francuska i druge.

Odljev mozgova je pojam koji je koristi za iseljavanje visokoobrazovane radne snage.

Uzroci zaostajanja za razvijenim državama u Europi su: iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva, visoke stope mita i korupcije, loša politička situacija u prošlosti, a ponegdje i danas, velike socijalne razlike, zaostala industrija, veliki udio sive ekonomije,...

Vodeća gospodarska središta država Jugoistočne Europe su:
a) Srbija - Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac i Subotica
b) Bugarska - Sofija, Ruse, Varna i Burgas
c) Rumunjska - Bukurešt, Temisoara, Cluj-Napoca, Iasi, Constanta, Brasov, Galati i Braila
d) Sjeverna Makedonija - Skopje, Bitola, Prilep, Kumanovo i Tetovo
e) Kosovo - Priština, Prizren, Peć i Kosovska Mitrovica
f) Crna Gora - Podgorica i Nikšić