Prirodno kretanje stanovništva predstavlja praćenje rodnosti i smrtnosti. Razlika između rodnosti i smrtnosti naziva se prirodna promjena.

Faktori koji utječu na prirodno kretanje stanovništva su: migracije, rodnost i smrtnost, očekivano trajanje života, vjerski utjecaji,...

Od 1950. do 2018. godine, svi kontinenti zabilježili su porast stanovništva, s najvećim rastom u Africi i Aziji., a najmanjim u Australiji. Europa je imala sporiji rast zbog niskih stopa nataliteta i starenja populacije, dok su Latinska Amerika te Sjeverna Amerika također zabilježile značajan demografski rast.

Europa je od sredine 20. stoljeća bilježila blagi porast broja stanovnika, a na to su utjecali niske stope rodnosti te promjena u načinu života gdje se počelo planirati obitelj i odstupilo se od tradicije gdje je bilo uobičajeno imati više djece.

Skup mjera kojima država utječe na demografsku sliku naziva se populacijska politika. Postoje populacijske politike kojima se utječe na povećanje nataliteta pa se zovu pronatalitetne, ali imaju i one koje utječu na ograničenje broja stanovnika kao što je bila "politika jednoga djeteta" u Kini.

Francuska ima jednu od najdužih tradicija provođenja populacijskih politika. Neke od populacijskih mjera ondje su: rodiljni dopusti za oba roditelja, stambeni krediti za mlade, izgradnja infrastrukture za djecu i mlade obitelji,... Na primjer u Ukrajini svakim djetetom država daje veću financijsku potporu, a majkama koje rode petero djece dodjeljuju status "nacionalnog heroja":

Faktori koji utječu na biološku strukturu stanovništva su na primjer: životni standard, populacijske politike, prirodno i prostorno kretanje stanovništva,...

Senilizacija predstavlja jedan od najvećih demografskih problema u posljednjih 50 godina, ne samo u Hrvatskoj već u cijelome svijetu. Senilizacija je povećanje udjela staroga stanovništva, odnosno proces starenja stanovništva.

Promotrimo li biološku strukturu stanovništva Europe vidjet ćemo kako je uglavnom ujednačen udio muškaraca i žena. S druge strane, udio prema dobnim skupinama nije ujednačen te je tako najviše zrelog stanovništva oko 2/3, a zatim slijedi oko 20% starog stanovništva i ostatak čini mlado stanovništvo. Smanjenjem mladoga, a povećanjem staroga stanovništva dolazi do starenja ukupnog stanovništva.

Životni vijek se produljio zbog razvoja medicine i novih spoznaja u tome području. Osim toga, poboljšao se životni standard ljudi što je također produljilo životni vijek.

Među onima s najvećim udjelom staroga stanovništva u Europi su na primjer: Finska, Italija, Hrvatska, Njemačka, Portugal,... Uzrok visokih stopa staroga stanovništva leži u niskim stopama rodnosti. S druge strane visoke stope rodnosti dovele su do nižeg udjela starog stanovništva u Albaniji, Moldaviji i Irskoj.

Gospodarska struktura stanovništva predstavlja prikaz zaposlenih prema sektorima djelatnosti. Najrazvijenije države su one na Zapadu Europe gdje je 3/4 stanovništva zaposleno u tercijarnim djelatnostima, a zatim slijede zaposleni oni u sekundarnim i najmanje je onih zaposlenih u primarnim djelatnostima. Na istoku Europe koja je gospodarski slabije razvijena manji je udio zaposlenih u tercijarnim djelatnostima te veći udio zaposlenih u sekundarnim i primarnim djelatnostima.

Službene statističke regije Europske unije nazivaju se NUTS regijama. Ovaj sustav je 1980. godine razvio Europski ured za statistiku u Luksemburgu, s ciljem uspoređivanja regija unutar Europe.

U Europi možemo pronaći brojne jezične skupine, ali prevladava indoeuropska skupina jezika. Među indoeuropskim jezičnim skupinama najzastupljeniji su govornici germanske, slavenske i romanske skupine jezika. Osim spomenutih postoje još i jezici iz ugro-finske skupine jezika (mađarski, finski i estonski), altajski jezici, malteški,...

U Europi postoji država koje imaju na primjer dva službena jezika kao što su Vatikan, Finska, Irska, Nizozemska i druge. Također, postoje države s tri službena jezika kao što su BiH, Luksemburg i Belgija te država s četiri službena jezika - Švicarska (retroromanski, talijanski, njemački i francuski).

Baski su potomci neindoeuropske skupine naroda. Baski su koncentrirani u povijesnoj pokrajini Baskiji na sjeveru Španjolske i jugu Francuske te jedini pričaju neindoeuropskim jezikom u Zapadnoj Europi.

Romi su narod indijskog podrijetla koji je najviše naseljen u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi. Romi nemaju vlastitu državu već su raseljeni u mnogim državama, a prema nekim procjenama danas ih je u Europi prema procjenama više od 10 milijuna.

Slavenski narodi najbrojniji su Europski narod. Među Slavenima najveći broj je Rusa, a osim Rusa kao neki slavenski narodi su: Hrvati, Srbi, Makedonci, Bugari, Poljaci,...

Germanski narodi naseljeni su u Srednjoj i Zapadnoj Europi. Neki od germanskih naroda su: Nijemci (najbrojniji), Englezi, Danci, Norvežani, Austrijanci,...

Romanski narodi jedna su od tri najveće indoeuropske skupine naroda u Europi. Neki od romanskih naroda su: Rumunji, Francuzi, Portugalci, Španjolci i Talijani.

Kršćanstvo je najraširenija religija u Europi. Razlikuju se katolici, pravoslavci (istok i jugoistok Europe) te protestanti (Srednja i Zapadna Europa). Nadalje, muslimani su naseljeni najviše na prostoru BiH, Kosova i Albanije te još imamo dominantne ateiste u Češkoj i Estoniji. Osim navedenih vjera još ima i manjih vjerskih sljedbi kao što su židovi, budisti,...