Ruska Federacija euroazijska je država koja se prostire na više od 17 milijuna kilometara kvadratnih. Sama veličina Ruske Federacije može se vidjeti i kroz broj vremenskih zona jer Ruska Federacija se pruža kroz njih čak 11.

Ruska Federacija pruža se zapadno od Tiho oceana na istoku te južno od Arktičkog mora na sjeveru. Ruska Federacija na zapadu graniči s državama Sjeverne Europe te preko Kalinjingradske oblasti ima dodir i sa Srednjom Europom te na jugu ima izlaz na Crno more.

Ruska Federacija kroz svoja politička i vojna djelovanja, brojne resurse (nafta i plin), te veličinu pokazuje svoju moć u svijetu.

Kalinjingradska oblast ruski je teritorij na obali Baltičko mora i predstavlja rusku eksklavu (prostor neke države odvojen od nje i okružen drugim državama). Kalinjingrad je važan jer se ondje nalazi velika ruska luka koja se ne ledi na prostoru Baltičkog mora.

Počeci Rusije započinju oko Kijeva u srednjem vijeku gdje se razvijala Kijevska Rusija. Kasnije kroz mongolska djelovanja razvija se današnji glavni grad Rusije - Moskva. Kasnije kroz brojne ratove Rusija širi svoj teritorij na istoku do Tihog oceana, na jugu do Crnog mora, a na zapadu do Baltičkog mora. Od 1922. godine pod utjecajem komunističke partije nastaje SSSR odnosno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Ruska Federacija je nakon Drugog svjetskog rata krenula širiti svoje utjecaje na države Istočne Europe i dijela Srednje i Jugoistočne Europe. Narod nezadovoljan životom pod "željeznom zavjesom" zbog brojnih kriza izaziva raspad komunizma i SSSR-a u 90-im godinama 21. stoljeća.

Varšavski ugovor, potpisan 1955. godine, bio je vojni savez između Sovjetskog Saveza i nekoliko istočnoeuropskih zemalja, stvoren kao odgovor na formiranje NATO-a. Cilj ovog saveza bio je osigurati kolektivnu obranu članica i jačati sovjetsku kontrolu nad istočnim blokom tijekom Hladnog rata.

Istočnoeuropska nizina prostor je velike gustoće naseljenosti zbog brojnih prirodnih uvjeta (nizinski prostor, plodno tlo, povoljna klima,...). Prostor je to gdje su razvijene primarne djelatnosti te je razvijen unutarnji plovni sustav zbog brojnih kanala i rijeka. Najplodnije tlo je na jugu, a vegetacija se reducira od pašnjaka preko šuma do tundre na krajnjem sjeveru.

Zapadnosibirska nizina prostor je između Urala i rijeke Jenisej kojega obilježavaju nepovoljna klima, brojne močvare i rijetka naseljenost. Prostor obiluje naftom i zemnim plinom, a prostor Kuznjeckog bazena obiluje raznim rudama (kameni ugljen i željezna ruda).

Ural je staro gorje bogato brojnim rudama koje su potaknule industrijalizaciju Ruske Federacije. Ondje su nastali i brojni industrijski gradovi kao što su Inta, Jekaterinburg, Ufa, Magnitogorsk,..

Srednjosibirsko visočje prostor je bogat zlatom i dijamantima, a nalazi se između rijeka Jenisej i Lene.

Prostor Kavkaza i Istočnosibirskih planina bogat je šumama, a slabije rudama zbog mladog postanka planina. Prostor je poznat po najnižim temperaturama sjeverno od ekvatora.

Krenemo li od sjevera prema jugu vidjet ćemo kako se se s promjenom klime mijenja i vegetacija. Tako na sjeveru prevladava tundra, južnije dolazi do pojave tajge, a kako idemo sve više prema jugu dolazi do pojave listopadnih šuma i na krajnjem jugu stepe.

Klimatski čimbenici koji utječu na klimu u Ruskoj Federaciji su geografski smještaj, reljef, odnos kopna i mora, te kontinentalnost koja u Istočnoj Europi raste udaljavanjem od mora. Upravo zbog slabljenja utjecaja mora u unutrašnjosti prevladava snježno-šumska klima, a na jugu ima stepske klime.

Na krajnjem sjeveru prevladava snježna klima koja se prema jugu pretvara u najrašireniju klimu ovoga prostora snježno-šumsku. Južni dijelovi imaju umjereno toplu klimu, a dijelovi uz Kaspijsko jezero i jug Ukrajine suhe tipove klime.

Ruska Federacija ima izrazito razgranatu i gustu riječnu mrežu. Od velikih rijeka treba izdvojiti Volgu, Ural, Don, Ob, Jenisej, Lenu i Amur.

Početak sukoba između Ukrajine i Rusije značajnije je započeo 2014. godine kada je Ukrajina promijenila vlast koja je trebala Ukrajinu približiti Europskoj uniji što nije odgovaralo Rusiji. Također, nova vlada je donijela odluku o ukidanju ruskog jezika kao službenog što je dovelo do pobune Rusa u Ukrajini te je došlo do otpora na Krimu koji se pridružio Rusiji kao Republika Krim nakon što je na nepriznatom referendumu čak 97% stanovništva Krima se izjasnilo za tu ideju. Kasnije, do pobune dolazi i u Lugansku i Donjecku, a 2022. godine Rusija objavljuje rat Ukrajini.

Bajkalsko jezero najdublje je jezero svijeta koje se nalazi u azijskom dijelu Ruske Federacije. Osim što je najdublje jezero, one je jezero najbogatije vodom.