Države Jugoistočne Europe su: Rumunjska (Bukurešt), Bugarska (Sofija), Srbija (Beograd), Kosovo (Priština), Crna Gora (Podgorica), Bosna i Hercegovina (Sarajevo) i Sjeverna Makedonija (Skopje).

Kontinentalne države su one koje nemaju izlaz na more. U Jugoistočnoj Europi kontinentalne države su Srbija, Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Crnomorske države, kako im i samo ime govori, su one koje imaju izlaz na Crno more. U Jugoistočnoj Europi dvije su crnomorske države, a to su Bugarska i Rumunjska.

Jugoistočna Europa važna je zbog prometnog povezivanja velikih europskih cjelina te povezuje Europu i Aziju. Glavni prometni pravci vezani su uz cestovni, željeznički te riječni promet, ali razvijen je i cjevovodni promet.

Države Jugoistočne Europe gradnjom Turskog toka plinovoda dobile su značajniju opskrbu plinom. Turskim tokom plin u Jugoistočnu Europu dolazi iz Ruske Federacije preko Turske.

Najvažniji prometni pravci koji prolaze Jugoistočnom Europom su:
a) koridor koji prati tok rijeke Dunav i povezuje Zapadnu i Jugoistočnu Europu
b) koridor koji povezuje Istanbul na istoku s Beogradom na zapadu te se nastavlja prema Hrvatskoj, a krak ovoga koridora ide od Niša prema Ateni
c) koridor koji povezuje istok Bugarske koji se nalazi na Crnom moru sa zapadnom Albanijom na Jadranskom moru

Bugarska i Rumunjska do 1878. godine bile su pod upravom Osmanlija. Kasnije su bili pod različitim upravama, a od 1945. do 1991. bile su pod utjecajem SSSR-a nakon čega dolazi doba demokracije. Od 2007. godine članice su Europske unije.

Sjeverna Makedonija je kroz balkanske ratove bila podijeljena na tri dijela što je utjecalo i na to da su kao narod postali tek nakon Drugog svjetskog rata. Neovisni su od 19991. godine, a zbog sukoba s Grčkom oko imena, isto su izmijenili i dodali "Sjeverna" u svoje službeno ime.

Kosovo je od 1968. do 1989. godine imalo status autonomne pokrajine unutar Srbije. Nakon ukidanja autonomije 1989. godine dolazi do sukoba između Albanaca i Srba gdje se i UN-ove snage uključuju u sprječavanje sukoba. Kosovo je od 2008. godine samostalna republika koju je priznalo više od sto država.

Crna Gora je od 1992. do 2006. godina bila u državnim tvorevinama sa Srbijom nakon čega dolazi do referenduma i osamostaljenja. Današnje granice Crne Gore potječu od Drugog svjetskog rata kada se Crnoj Gori priključila i Boka kotorska.

Dinaridi su najznačajniji planinski lanac u na zapadu Jugoistočne Europe koje se pruža preko više država, a na Dinaride se nastavlja Šar-planina. Na istočnom dijelu Jugoistočne Europe pružaju se Karpati na koje se prema jugu nastavlja mlada planina Balkan poznata i kao Stara planina.

Između planina i gorja smjestile su se zavale. Tako treba spomenuti Sarajevsko-zeničku kotlinu, Metohijsku zavalu, Kosovsku zavalu, Skopksu zavalu,...

Rodopi se nalaze na jugu Bugarske i jedno su od rijetkih starih gorja u Jugoistočnoj Europi. Rodopi su bili važni za razvoj Bugarskog gospodarstva zbog rudnih bogatstava.

Najvažniji reljefni oblici za naseljavanje i razvoj gospodarstva su nizine. U Jugoistočnoj Europi treba izdvojiti Vlašku nizinu uz rijeku Dunav, Trakijsku nizinu u Bugarskoj te dijelove Panonske nizine na sjeveru Srbije, sjeveru BiH te zapadu Rumunjske.

Visoravni se u Jugoistočnoj Europi koristi za djelatnosti primarnog sektora. Veću većim visoravnima treba istaknuti Transilvaniju, Moldavsku visoravan i Bugarsku ploču.

Dobrudža se nalazi na istoku Rumunjske između Dunava i obale crnoga mora, a radi se o velikome brežuljastom području.

Najveći dio Jugoistočne Europe ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Planinska područja imaju vlažnu snježno-šumsku klimu.

Šume pokrivaju više od trećine Jugoistočne Europe. Šume su važne jer se koriste za dobivanje sirovina potrebnih za razvoj industrije.

Najznačajnije rijeke u Jugoistočnoj Europi su: Tisa, Sava, Morava, Struma, Marica, Vardar, Neretva, Bosna, Una,... Također, treba istaknuti rijeku Dunav koja je dio paneuropskog koridora VII te je gospodarski najvažnija rijeka koja teče Jugoistočnom Europom.

Rijeke u Jugoistočnoj Europi koriste se u velikoj mjeri za gradnju hidroelektrana. Zanimljivo je kako je u samome porječju rijeke Dunav izgrađeno preko 500 hidroelektrana.

Đerdap je nacionalni park na istoku Srbije poznat po svojoj klisuri koju je oblikovao Dunav. Osim same klisure neke od znamenitosti ovoga nacionalnog parka su: tvrđava Golubac, Lepenski vir, Tabula Traiana,...

Delta rijeke Dunav duga je preko 70 kilometara, a dijeli se u dva glavna kraka Chiliu i Tulceu. Od 1990. godine delta rijeke Dunav je pod zaštitom UNESCO-a kao prirodni rezervat.

Djelovanjem tektonike litosfernih ploča nastala su brojna jezera u Jugoistočnoj Europi. Među najvećim tektonskim jezerima ističu se: Skadarsko, Ohridsko, Prespansko i Dojransko jezero.

Durmitor je u Crnoj Gori nacionalni park od 1952. godine, a status je stekao zbog svojih prirodnih ljepota. Na Durmitoru se nalaze i poznate "gorske oči", a radi se od 18 ledenjačkih jezera. Na Durmitoru teče i rijeka Tara jedna od rijeka poznatih po raftingu koji privlači turiste iz brojnih država.