Otok je kopnena cjelina okružena sa svih strana morima (npr. Irska, Island,...). S druge strane, poluotoci su kopnene cjeline s tri strane okružene morima, a s jedne strane su povezani s kopnom (npr. Istra, Pelješac, Apeninski poluotok,...).

Europsku morsku obalu možemo opisati kao razvedenu što znači da postoji veliki broj otoka, otočića, hridi,...

Neki od velikih europskih otoka koje treba istaknuti su: Velika Britanija (najveći europski otok), Sicilija, Sardinija, Korzika, Kreta, Irska, Island,...

Maritimnost predstavlja utjecaj mora na klimu na kopnu. More svojim svojstvima ublažava ljeti temperature na kopnu, a zimi zagrijava kopno. Maritimnost je izraženija na zapadu u odnosu na istok jer prema istoku povećava se udio kopna i slabi utjecaj mora.

Europsku obalu i morska pročelja možemo podijeliti na tri primorja: sjeverno, zapadno i južno primorje. Istočnog primorja nema jer na istoku nema mora zbog prevlasti kopna.

Golfska morska struja je topla morska struja koja do zapada i sjevera Europe dolazi iz Meksičkog zaljeva. Zbog djelovanja Golfske morske struje navedeni prostori se ne zaleđuju i omogućen je promet tijekom cijele godine. Tako se npr. zahvaljujući Golfskoj struji ruska luka Murmansk, tj. more oko nje ne zaleđuje.

Barentsovo i Bijelo more pripadaju Arktičkom oceanu. Radi se o hladnim morima bogatima ribom koji su tijekom godine zaleđeni te su zbog toga obale uz njih slabo naseljene.

Brodovi koji omogućuju promet kroz Bijelo more i ostala ledena mora nazivaju se ledolomci. Ledolomci se koriste u polarnim i subpolarnim područjima, iako nisu rijetkost ni na važnijim rijekama koje se mogu zalediti preko zime.

U zapadno europsko primorje spadaju mora kao što su Sjeverno, Baltičko i Norveško more. Zapadno europsko primorje na značaju dobiva nakon velikih geografskih otkrića kada se trgovina prebacuje na Atlantski ocean. Neke od najvećih europskih luka smještene su u zapadnom europskom primorju, a najveća europska luka je Rotterdam u Nizozemskoj također smještena u zapadnom primorju.

Sjeverno more jedno od je od gospodarski najvažnijih i najprometnijih mora u Europi. Koristi se za promet, ribolov te za eksploataciju zemnog plina i nafte.

Dogger Bank je plićak na području Sjevernog mora poznat kao veliko ribolovno područje.

Norveško more nalazi se na sjeveru Europe te je gospodarski vrlo važno zbog ribolova te nafte i zemnog plina.

Baltičko more relativno je zatvoreno more koje je s ostalim morima povezano brojnim morskim kanalima i prolazima (Skagerrak, Kattegat,...). Karakteristike su mu mala slanost vode zbog brojnih pritoka.

Južno morsko i obalno pročelje obuhvaća prostor Crnog mora te Sredozemnog mora i njegovih manjih dijelova na jugu Europe. Samo Sredozemno more kao i Crno more su zatvorena mora koja kroz morske kanale i prolaze obavljaju izmjenu vode. Mora su pogodna za razvoj turizma, a obale su gusto naseljene.

Delta je razgranato riječno ušće dosta često za rijeke u Sredozemlju gdje su slabe morske mijene (npr. rijeke Neretva, Po,...). Estuariji su ljevkasta riječna ušća karakteristična za rijeke na zapadu Europe, a upravo na estuarijima su nastale neke od najvećih europskih luka (npr. Rotterdam).

Obale južnog primorja su uglavnom strme zbog izdizanja planina uz same obale. S druge strane, položene obale su česte u Zapadnoj Europi gdje su i morske mijene izraženije.

Posljednje ledeno doba nakon što je završilo prije 11 000 godina dovelo je do promjene morske razine. Morska razina se izdigla za 120m zbog čega je došlo do potapanja dijelova kopna i nastajanja pojedinih današnjih otoka i poluotoka.

Lagune su obalni plićaci koji nastaju kada stvaranjem lida.

Fjordovi su duboki i uski morski zaljevi nastali djelovanjem ledenjaka. Karakteristični su za sjever Europe, a Norveška je država najpoznatija po fjordovima.

Morski zaljevi nastali potapanjem ušća ili riječne doline nazivaju se rijasima. Rijase u Europi možemo vidjeti na zapadu Francuske, točnije na području Bretagne, zapadu Irske,...

Dalmatinski tip obale je onaj u kojemu je smjer pružanja otoka usporedan na smjer pružanja obale. Ovakav tip obale karakterističan je za jug Europe (npr. Hrvatska).