Faktori koji utječu na klimu Europe su: geografska širina, reljef, nadmorska visina, raspored kopna i mora, razvedenost obale,...

Zapadni vjetrovi donose topao i vlažan zrak u Europu. Zapadni vjetrovi su planetarni vjetrovi koji pušu u području sjevernog i južnog umjerenog toplinskog pojasa.

Golfska struja donosi toplu morsku vodu do zapadnih i sjeverozapadnih obala Europe. Golfska struja nastaje u Meksičkom zaljevu te je glavni krivac zašto sjever Europe nije pod ledom.

More zbog svoga svojstva da se sporije grije i sporije hladi utječe na klimu priobalnog područja. Utjecaj mora slabi od zapada prema istoku jer se smanjuje udio mora, a povećava udio kopna.

Prostori uz more imaju niže temperature ljeti od priobalnih područja jer more svojim utjecajem djeluje na kopno. Isto tako, tijekom zimskih mjeseci uz more je toplije u odnosnu na kontinentalni dio jer more koje se sporije grije i sporije hladi ublažava temperature u priobalnom području. Udaljavanjem od mora povećava se utjecaj kontinetalnosti i smanjuje utjecaj maritimnosti.

Nadmorska visina utječe na klimu na način da porastom nadmorske visine opada temperatura zraka (1°C porastom visine za 200m). Ovaj čimbenik najviše utječe na klimu u najvišim dijelovima Europe.

Planine na klimu utječu na način da ograničavaju utjecaj mora na šire područje ili ne dozvoljavaju prodore zračnih masa preko njih. S druge strane, nizine su prostori gdje zračne mase imaju slobodan prostor za kretanje.

Sredozemna klima nosi još naziv i klima masline zbog maslina koje su karakteristične za sredozemnu klimu. Sredozemna klima pruža se na jugu Europe uz Sredozemno more. Karakteristika sredozemnih klima je manja količina padalina ljeti u odnosu na zimsko razdoblje. S druge strane, najveće temperature su ljeti, dok su hladnija razdoblja u zimskim mjesecima gdje su zime blage i kišovite.

Najraširenija biljna zajednica na područjima sa sredozemnom klimom je makija. Makiju čine grmlja i termofilne biljke, a makija je nastala degradacijom šumskoga prostora.

Umjereno topla vlažna klima u Europi najraširenija je klima u središnjem, zapadnom i jugoistočnom dijelu kontinenta. Padaline su prisutne tijekom cijele godine s naglaskom da u dijelovima uz more padaline su prisutnije zimi, a u kontinentalnim dijelovima ljeti. Temperature se najviše u ljetnim mjesecima, a najniže u zimskim.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Europi se prostire u najvećem dijelu Europe, a to su uglavnom dijelovi Srednje, Zapadne i Jugoistočne Europe. Ljeta su topla, a zime hladnije dok su padaline prisutne tijekom cijele godine.

Snježno-šumska klima u Europi prostire se u najvećem dijelu Sjeverne i Istočne Europe. Glavna obilježja su topla ili svježa ljeta te hladne i duge zime. Glavna padalina je snijeg (više je padalina u toplijem dijelu godine), a vegetacija koja prevladava je tajga i listopadne šume.

Klima tundre prostire se na krajnjem sjeveru Islanda i Skandinavije te dijelu arktičkih otoka. Glavna obilježja su duge i hladne zime te kratka i svježa ljeta.

Zajednica mahovine, lišajeva i grmovitog bilja karakteristična za snježnu klimu naziva se tundra. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu. Područja sa stepskom klimom tijekom cijele godine primaju relativno malu količinu padalinu (gdje ima više padalina razvijenije je ratarstvo), a temperature su izrazito visoke. Područja sa stepskom klimom tijekom cijele godine primaju relativno malu količinu padalinu, a temperature su izrazito visoke.

Zajednica niskih trava karakteristične za stepske klime naziva se stepa. Sjeverne obale Kaspijskog jezera, jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu.

Umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom u Europi prostiru se na jugu Islanda i obalnom dijelu Norveške. Obilježja su prisutnost padalina tijekom cijele godine, hladnije zime u odnosu na svježa ljeta.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Europi prostire se oko zapadne obale Crnog mora te Panonskoj, Vlaškoj i Padskoj nizini. Ljeta su vruća s manje padalina u odnosu na zimu kada je više padalina, ali zime temperaturno gledano nisu hladne.